30 godina kontinuiranog rada HDŽI-a

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera 12. lipnja 2022. je navršilo 30 godina svog postojanja i kontinuiranog rada. Naime, Društvo je osnovano 12. lipnja 1992. pod nazivom Klub inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica, a inicijativa za osnivanje Kluba potekla je iz Inicijalnog odbora Sindikata inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica. Klub je osnovan s namjerom da postane strukovna platforma za potporu razvoju tek osnovanog poduzeća Hrvatske željeznice (HŽ), čiji je cilj bio okupiti  željezničke stručnjake svih struka.

Za prvog predsjednika Kluba ITHŽ izabran je Jurica Stanišić, za dopredsjednika Božidar Lugarić, a za tajnika Darko Jergović, dok su temeljni ciljevi Kluba bili su:

• razmjena tehničkih znanja i iskustava u željezničkom sektoru, uvažavajući potrebe i interese poduzetništva i željezničkih uprava
• jačanje suradnje s europskim željezničkim upravama
• isticanje prednosti željezničkog prijevoza i promoviranje primjene suvremenih prometnih i željezničkih rješenja
• zagovaranje ravnopravnog položaja željezničkog u odnosu na ostale vidove prometa
• promicanje suradnje s ostalim nositeljima prometnog sustava.

Zamišljeno je da navedeni ciljevi budu ostvareni  kroz organizaciju savjetovanja, stručnih skupova i seminara, izdavanje stručnih publikacija, suradnju s pojedincima i institucijama vezanim uz prometni sustav, provođenje ekspertiza i stručnih procjena, organiziranje stručnih ekskurzija i studijskih putovanja, usavršavanje željezničkih stručnjaka i slične aktivnosti.

Ambicije i aktivnosti Kluba ITHŽ-a odmah su bile prepoznate i izvan granica Republike Hrvatske pa je Klub 1. srpnja 1992. primljen u Europski savez društava željezničkih inženjera (UEEIV). Ključnu ulogu u promociji samostalnosti Hrvatskih željeznica i Kluba ITHŽ-a imali su ugledni hrvatski željeznički stručnjaci. Jedan od najzaslužnijih među njima bio je Vladimir Rožman, koji je kolegu prof. dr. Ludwigu Wehneromsu s Tehničkog sveučilišta München upoznao s aktivnostima Kluba. Prof. dr. Wehneroms predstavio je rad Kluba generalnom tajniku UEEIV-a Josefu Windsingeru, nakon čega Klub ITHŽ-a ubrzo postaje punopravni član UEEIV-a.

Od osnutka Klub je postavio ambiciozne ciljeve pa je u proljeće 1993. u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu organizirao prvo međunarodno znanstveno-stručno Savjetovanje prometnih inženjera Hrvatske (SPIH) 93″, na kojemu je sudjelovao i dopredsjednik UEEIV-a Walter Raming.

Kao plod suradnje Kluba ITHŽ-a i Hrvatskoga znanstvenog društva za promet (HZDP) nastala su savjetovanja prometnih inženjera Hrvatske  (SPIH), koja su u početku bila organizirana u Opatiji, a kasnije u Zagrebu.

Prvih 18 mjeseci rada Kluba ITHŽ-a obilježio je intenzivan rad i ostvareni važni rezultati. Tijekom tog razdoblja razvijena je mreža povjereništava na području HŽ-a u cilju uspostavljanja nove organizacije Kluba ITHŽ-a i donošenja Statuta. Izvanredni sabor ITHŽ-a sazvan je 25. studenoga 1993., a za predsjednika izabran je mr. sc. Dragutin Šubat.

Od početka rada organizacijsku strukturu Kluba ITHŽ-a čine tri ključna tijela,  Sabor kao glavno upravljačko tijelo, Predsjedništvo kao rukovodeće-operativno tijelo i Nadzorni odbor kao tijelo koje nadzire financijsko poslovanje.

Pokrenuti entuzijazmom i željom da stručni radovi željezničke tematike zauzmu zasluženo mjesto, poslovodstvo Kluba ITHŽ-a u lipnju 1994. pokrenulo je izdavanje stručnog časopisa ITHŽ. Stručni časopis bio je zamišljen kao medij koji će članovima Kluba i drugim stručnjacima omogućiti dodatnu stručnu afirmaciju objavljivanjem stručnih članaka koji se bave aktualnom željezničkom tematikom. Promatran u kontekstu vremena, stručni časopis ITHŽ imao je važnu ulogu u procesima integracije i revitalizacije ratom oštećene željezničke mreže te daljnje modernizacije cjelokupnoga željezničkog sustava.

Nakon što je mr. sc. Dragutin Šubat preuzeo funkciju pomoćnika ministra u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, 7. ožujka poslovodstvo  Kluba ITHŽ-a vršiteljem dužnosti predsjednika imenovalo je dotadašnjeg dopredsjednika dr. sc. Josipa Kukeca. Na izvanrednom saboru Kluba ITHŽ-a dvije godine kasnije izabran je dr. sc. Stjepan Božičević, koji je tu dužnost obnašao do 2004. godine.

Početkom novog milenija Klub ITHŽ-a proširuje suradnju sa srodnim europskim udruženjima i intenzivira stručne aktivnosti. U suradnji s UEEIV-om, Klub ITHŽ-a 2000. organizira prvo međunarodno savjetovanje o razvoju Hrvatskih željeznica. Nakon velikog uspjeha savjetovanja Klub ITHŽ-a bio je prepoznat u široj stručnoj javnosti kao strukovna platforma koja okuplja velik broj željezničkih stručnjaka. Afirmacijom na širem stručnom planu i angažmanom tadašnjih čelnika Kluba ITHŽ-a i HŽ-a, Klubu je 2001. dodijeljen uređen prostor u Petrinjskoj 89 u Zagrebu, a te adresa postaje sjedište udruge

Na Saboru ITHŽ-a održanom u ožujku 2001. donesen je novi Statut i prihvaćena želja većine članova da Klub ITHŽ-a promijeni naziv u Društvo inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica (ITHŽ) .

Uz stručni časopis ITHŽ koji je izdavalo Društvo, Hrvatske željeznice izdavale su stručni časopis Željeznica u teoriji i praksi, koji je uspješno izlazio više od 20 godina. Procijenjeno je kako ne postoji potreba za tim da usporedno izlaze dva stručna časopisa željezničke tematike pa je Uprava HŽ-a i poslovodstvo ITHŽ-a dogovorilo da od 18. listopada 2001. izlazi samo jedan, novi stručni časopis pod imenom Željeznice 21. Imenovano je Uredništvo i Uređivački savjet, a za glavnog urednika Društvo je imenovalo Marka Odaka, dotadašnjega glavnog urednika časopisa ITHŽ.

Nakon što je u travnju 2004. istekao mandat Predsjedništvu Društva, na 4. Saboru Društva ITHŽ-a za novog predsjednika izabran je Tomislav Prpić. Na do tada izgrađenom ugledu, novo vodstvo Društva nastavilo je jačati organizacijske aktivnosti, osobito osnivanjem povjereništava u svim važnijim željezničkim čvorištima i kolodvorima, pa je mreža članstva proširena na cijelu Hrvatsku.

Potaknuti promjenama u nacionalnom željezničkom sektoru, Društvo se odlučuje na promjenu imena i cjelokupnog vizualnog identiteta. Tako je na Saboru 2008. donesena odluka da Društvo od 1. siječnja 2009. promijeni naziv u Hrvatsko društvo željezničkih inženjera (HDŽI)

Donošenje novoga Zakona o udrugama nametnulo je i znatnije promjene Statuta HDŽI-a te 2015. Društvo postavlja novu organizacijsku strukturu i odabire novo čelništvo, a za predsjednicu HDŽI-a je izabrana je doc. dr. sc. Danijela Barić.  Tri godine kasnije, dotično 2018. na izvanrednom Saboru izabrano je novo vodstvo HDŽI-a, a za predsjednika  Goran Horvat. Na istom Saboru su donesene i izmjene Statuta  u smislu da Društvom upravlja upravljačko tijelo koje se naziva Programsko vijeće.  Ovo tijelo čini 15 članova, a njime predsjedava predsjednik Društva.

U 30 godina postojanja i djelovanja, HDŽI je bio organizator brojnih stručnih skupova i događanja. Najznačajniji projekti i aktivnosti Društva tijekom trideset godišnjeg postojanja su konferencije, stručni skupovi i okrugli stolovi:

• Split, 2005.- “Splitski kolodvor u prijedlogu GUP-a”
• Split, 2006.- “Prometno-prostorno rješenje splitskog željezničkog čvorišta – rasprava na studiju Instituta prometa i veza“
• Vukovar, 2006.- “Željeznica – pokretač razvojnih aktivnosti u županijama Istočne Hrvatske“
• Vinkovci, 2006.- “Razvoj željezničke infrastrukture i značenje pruge Vinkovci – Osijek“
• Ploče, 2009.- “Perspektive željezničkog prometa na pruzi Ploče – Metković“, u kontekstu razvitka Luke Ploče i ulaganja na V.c koridoru“
• Zagreb, 2010.- “Željeznica – najpovoljniji oblik prijevoza“
• Split, 2011.- “Željeznički cestovni prijelazi u dalmatinskoj regiji“
• Rijeka, 2013.-” Infrastrukturni projekti na pruzi Zagreb-Rijeka”
• Karlovac, 2013.- ” Razvitak željeznice na području Karlovačke županije i buduće željezničko čvorište Karlovac”
• Zabok, 2013.- ” Razvojni projekti željezničke infrastrukture na području Krapinsko-zagorske županije”
• Split, 2018. – Okrugli stol „Razvoj željezničke infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji – vlakom od zračne luke do Splita“
• Rijeka, 2018. – Stručni skup „Modernizacija željezničkog čvorišta Rijeka
• Split, 2019. – Konferencija o suvremenim tehnologijama za željeznicu
• Zagreb, 2019. – Stručna konferencija “Željeznički projekti u Hrvatskoj”
• Vinkovci, 2021. – Stručna konferencija „Značaj željeznice u prometnim sustavima regija“

• 

  Stručni skup u Vinkovcima 2021.

• 

  Stručni skup u Splitu 2019.

Osim navedenih stručnih skupova, HDŽI je organizirao i sedam međunarodnih savjetovanja:

• Opatija, 2000. – “Modernizacija Hrvatskih željeznica i njihovo funkcionalno uključivanje u europski prometni sustav”
• Opatija, 2003. – “Investiranje u razvoj i modernizaciju Hrvatskih željeznica”
• Opatija, 2006. – “Novi sustav za novu kvalitetu”
• Šibenik, 2008. – “Hrvatski projekti za učinkovit željeznički sustav”
• Opatija, 2012. – “Razvoj željezničkog prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji”
• Zagreb/Slavonski Brod, 2014. – “Ulaganja u željeznicu kao podrška razvitku gospodarstva”
• Zagreb, 2016. – ” Primjena suvremenih tehnologija i inovacije na željeznici”

Tijekom rada i realizacije zajedničkih projekata, HDŽI je ostvario brojne suradnje s poduzećima, institucijama, akademskom zajednicom i drugim udrugama, od kojih treba spomenuti:

• Međunarodna željeznička unija (UIC),
• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH (MMPI),
• Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu (Advantage Austria),
• ERNST & YOUNG SAVJETOVANJE d.o.o.,
• Hrvatsko-austrijska trgovinska komora,
• Fakultet prometnih znanosti (FPZ),
• Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB),
• Vukovarsko-srijemska županija,
• Veleučilište u Rijeci,
• ZIRP,
• Intermodalni promotivni centar (IPC),
• Fakultet elektrotehnike i računalstva u Zagrebu (FER),
• Građevinski fakultet u Zagrebu (GF),
• Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB),
• Društvo diplomiranih inženjera železničkog saobraćaja Srbije (DIŽS),
• Tursko društvo željezničkih inženjera (Demühder),
• Klub inženjera prometa HŽ (KIP HŽ),
• Hrvatska gospodarska komora (HGK),
• Društvo inženjera i tehničara Varaždin,
• Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta (HKITPT),
• Željeznička tehnička škola Moravice i
• Železničko inženjersko društvo (ŽID).

HDŽI je i član triju saveza u sklopu kojih aktivno sudjeluje u radu, a to su :

• Europski savez društava željezničkih inženjera (UEEIV),
• Hrvatski inženjerski saveza (HIS) te
• Savez za željezničke inovacije u jugoistočnoj Europi (SEESARI).

Osim organizacije brojnih stručnih skupova i konferencija, Društvo je u cijelom domaćem željezničkom sektoru prepoznatljivo i po izdavanju jedinog stručnog časopisa željezničke tematike u Hrvatskoj. Stručni časopis izlazi već 28 godina, a od 2003., periodika izlaženja mu je četiri broja godišnje, a do sada je izašlo je preko 100 brojeva. Uredništvo čine članovi Društva koji su zaposleni u željezničkim poduzećima na različitim radnim mjestima i funkcijama, a rad na časopisu je praktički volonterski.

Još jedna od temeljnih funkcija Društva je provođenje certifikacijskog postupka kandidata za zvanje EURAIL-ING, gdje HDŽI ima ulogu nacionalnog certifikacijskog ureda za Hrvatsku. Svakako je važno naglasiti kako je HDŽI-ev Ured za edukaciju i certificiranje od 2002. uspješno certificirao 52 inženjera, je iznadprosječan broj u odnosu na druge europske zemlje.

Jedan od posljednjih projekta Društva je organizacija edukativnih radionica u sklopu Akademije 21. Primarni korisnici ovog projekta su članovi Društva s EURAIL-ING zvanjem te ostali članovi koji se žele dodatno stručno educirati. Društvo je zacrtalo da se u sklopu tog projekta na godišnjoj razini održe 2-3 dvodnevne edukativne radionice, gdje svaka obrađuje četiri teme koje se odnose na primjenu suvremenih tehnologija na željeznici, legislativu i transformacijske procese željeznice, a predavači dolaze iz akademske zajednice, industrije i državnih institucija vezanih za željeznicu.

U radu Društva članovi sudjeluju putem svojih matičnih organizacijskih jedinica, odnosno povjereništava, koja su u pravilu ustrojena prema teritorijalnom principu ili pripadnosti određenoj tvrtki, organizacijskoj jedinici ili instituciji u kojoj su članovi zaposleni. Na čelu povjereništava su povjerenici, a Društvo danas okuplja 373 člana koji su organizirani u 28 povjereništava.

Osim redovitih članova, Statut HDŽI članstvo omogućava i pravnim osobama u kategoriji podupirućih članova. Danas najrespektabilnije svjetske tvrtke vezane uz željeznicu koriste tu statutarnu mogućnost Društva te na taj način podupiru rad i sudjeluju u ostvarenju ciljeva HDŽI-a. U 2022. Društvo u svom sastavu broji 15 podupirućih članova, a neki od njih su članovi u kontinuitetu već preko deset godina.

Na kraju svakako treba istaći kako su uspješnom 30 godišnjem radu Društva najviše doprinijeli njeni brojni članovi svojim nesebičnim zalaganjem i inženjerskim entuzijazmom. No, bez razumijevanja željezničkih poduzeća HŽ sustava, napor i rad članova Društva zasigurno ne bi došli do izražaja te bi i uspjeh HDŽI-a bio znatno manji. Iz tog razloga, Društvo je oduvijek nastojalo biti potpora nacionalnom željezničkom sustavu i svojim aktivnostima poduprijeti pozitivne razvojne trendova cijelog željezničkog sektora u Hrvatskoj.