Treća po redu radionica edukacijske platforme Akademija 21 održana je 21. i 22. listopada 2022. u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. Radionica je 21. listopada u popodnevnim satima otvorena predavanjem Milana Vukovića o Strategiji razvoja željezničkog sustava 2022.-2032. U subotu su održana još tri predavanja, o konceptu sigurnosti željezničkog sustava u RH, projektima i projektnom pristupu te razvoju niskopodnih vlakova u Hrvatskoj.
Akademija 21 je komunikacijsko-edukacijska platforma osmišljena s ciljem da u polugodišnjim intervalima omogući EURAIL-ING inženjerima i članovima HDŽI stjecanje novih znanja vezanim za njihovo profesionalno usavršavanje i edukaciju. Teme radionica se odabiru tako da budu razumljive i korisne inženjerima svih struka koji rade na željeznici, temeljem čega je osmišljen i program treće radionice. Obzirom da je Strategija razvoja željezničkog sustava 2022.-2032. izuzetno važna za cijeli željeznički sektor, radionica je započela njenim predstavljanjem. O cilju, sastavnim dijelovima i izazovima Strategije govorio je Milan Vuković, načelnik Sektora za željezničku infrastrukturu u MMPI. Vuković je na početku svog izlaganja naglasio poveznice Strategije s drugim strateškim dokumentima poput Nacionalne razvojne strategija do 2030, Strategije prometnog razvoja RH 2017.-2030, Pisma sektorske politike, Strategije prostornog razvoja i drugima, kako bi naglasio njenu usklađenost i primjenjivost. Važno je reći kako Strategija identificira 13 ključnih razvojnih potreba sustava, čije ispunjenje vodi ka realizaciji vizije željezničkog sustava. Strategija teži ispuniti tri strateška cilja, uspostaviti održiv i konkurentan željeznički sustav, povećati intermodalnost i integraciju prometnih grana te sustav održati sigurnim i dostupnim. Da bi Strategija bila provediva, njen sastavni dio su i mjere za postizanje ciljeva, ali i pokazatelji uspješnosti. Na kraju predavanja, Vuković je zaključio kako je željeznica važan prometni sustav na nacionalnoj i europskoj razini te da je Strategija izuzetno važan dokument, uz koji idu još dva srednjoročna akta vezana uz strateško planiranje, Nacionali plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza.
Drugi dan radionice započeo predavanjem Želimira Delača, ravnatelja Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Tema ovog predavanja bila je na određeni način nastavak predavanja prethodnog dana, obzirom da je sigurnost željezničkog sustava jedan od najvažnijih čimbenika. Delač je na početku izlaganja detaljno objasnio koncept sigurnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj što je predstavljalo uvod u daljnje izlaganje koje se fokusiralo na rad i ulogu Agencija za sigurnost željezničkog prometa. Nakon detaljnijeg opisa funkcija Agencije, njene strukture i načina rada, Delač je sudionike podsjetio na željezničke pakete te njihove najznačajnije mjere, uredbe i direktive. Nakon predavanja otvorena je rasprava na kojoj su sudionici postavljali brojna pitanja s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Raspravljalo se i oko primjene nacionalnih pravila pri gradnji novih i modernizaciji postojećih pruga, no Delač je više puta jasno naglasio kako Tehničke specifikacije za interoperabilnost (tzv.TSI) u tim slučajevima nemaju alternativu te naglasio u kojim iznimnim prilikama se mogu primjenjivati nacionalna pravila umjesto TSI-a.
Treće predavanje održao je prof. dr. sc. Mladen Vukomanović koji dolazi sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a ujedno je i predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje projektima i potpredsjednika globalnog udruženja za upravljanje projektima. Profesor Vukomanović je kroz svoje predavanje i interakciju sa sudionicima radionice na vrlo jednostavan način ukazao na različite primjene i korisnost projektnog pristupa te naglasio osnovne razlike između projekta i procesa. Njegovo predavanje je bilo izuzetno zanimljivo, ponajprije što se pojam “projekt” u našem željezničkom sustavu izuzetno puno koristi, pa i u situacijama kad pojedina aktivnost nema obilježja projekta. Tijekom predavanja su prezentirani primjeri i rezultati svjetskih istraživanja koja su se bavila traženjem najčešćih uzroka neuspjeha pojedinih projekata, a sudionike je iznenadila činjenica koliku važnu ulogu u neuspjehu ili kašnjenju projekta ima loša komunikacija među članovima projektnog tima ili s dionicima, prekasno uključivanje voditelja projekta u rad te njegova sposobnost.
Radionica je završila s predavanjem Ivice Grškovića iz Končar KET-a, a tema je bila Projektiranje suvremenih željezničkih vozila. Kroz vrlo detaljno i opsežno predavanje o nastanku domaćih niskopodnih vlakova i izazovima na koje su nailazili Končarevi stručnjaci prilikom projektiranja i proizvodnje. Gršković je posebno naglasio sustavni pristup razvoja vlakova od samog početka, što danas rezultira mogućnošću proizvodnje različitih vrsta vlakova na jednoj tehničkoj platformi po pitanju konstrukcije i elektromotornog pogona. Tako je iz prve serije elektromotornih vlakova razvijen i dizel-elektromotorni vlak, a na istoj bazi projektira se baterijski i elektro-baterijski vlak, što svakako olakšava proizvodnju i kasnije održavanje tijekom eksploatacije. Kroz čitav niz tehničkih informacija vezanih za razvoj niskopodnih vlakova koje je Gršković iznio slušateljima predavanja, stekao se jasan dojam koliko je Končar Elektroindustrija snažan gospodarski čimbenik u Hrvatskoj i okruženju, obzirom da je sposoban samostalno projektirati i proizvoditi motorne vlakove, koje se smatra izuzetno kompleksnim industrijskim proizvodom.
Treća radionica Akademije 21 završila je u poslijepodnevnim satima 22. listopada 2022. s vrlo visokom ocjenom sudionika, a organizatori su sljedeću najavili na proljeće 2023.