U dane 20. i 21. travnja u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama održana je četvrta po redu radionica Akademije 21, koja je ujedno i prva ovogodišnja. Radionica je počela predavanjem o mobilnim komunikacijskim mrežama na željeznici s naglaskom na brzi razvoj i primjenu komunikacijskih tehnologija u željezničkom prometu. Tijekom drugog dana radionice održana su još četiri predavanja različitih tema. Detaljno se govorilo o sigurnosti i pouzdanosti uređaja koje spadaju u prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, zatim o problemima pri određivanju strukture naknada i troškova vezanih za korištenje željezničke infrastrukture, a analizirani su i indeksi učinkovitosti željeznica jugoistočne Europe. Posljednje predavanje bilo o izazovima novog inženjerskog doba, s kojima se susreće Unija europskih društava željezničkih inženjera – UEEIV.
Obzirom na izuzetnu važnost praćenja željezničkog sustava u koraku s napretkom tehnologije, radionica je započela predavanjem o primjeni mobilnih komunikacijskih tehnologija u željeznicama. Zamoljena od organizatora, kompanija Ericsson Nikola Tesla je za predavanje na ovu temu nominirala Tomislava Drempetića, stručnjaka za mobilne komunikacijske tehnologije. U svom predavanju Drempetić je govorio o kritičnim mobilnim komunikacijskim mrežama u koje spadaju i komunikacijske mreže koje se primjenjuju na željeznici. Tipičan primjer je ERTMS sustav za upravljanje željezničkim prometom (European Rail Traffic Management System) koji se oslanja na GSM-R sustav. No, obzirom da GSM-R ide prema kraju svojeg životnog vijeka, detaljno je prezentiran njegov najavljeni nasljednik – FRMCS sustav (Future Railway Mobile Communication System) koji donosi nove funkcionalnosti vezane uz digitalizaciju i automatizaciju željeznica, a služit će kao snažna komunikacijska platforma za upravitelje infrastrukture i prijevoznike, bazirana na 5G tehnologiji. Treba naglasiti da je na razini EU planiran početak zamjene GSM-R-a već od 2025. godine. Na kraju predavanja je zaključeno da u cilju povećanja sigurnosti u željezničkom prometu te povećanja komunikacijskog kapaciteta na interoperabilnim prugama treba što prije započeti s pripremama za implementacijom FRMCS mreže.
Drugi dan radionica je započela predavanjem Želimira Delača ravnatelja Agencije za sigurnost željezničkog prometa koji je detaljno prikazao koncept sigurnosti i pouzdanosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava. Istaknuto je da je upravo taj podsustav predstavlja centralni dio u sigurnosti željezničkih sustava te njegovo funkcioniranje igra veliku ulogu u ocjeni sigurnosti cjelokupnog željezničkog prometnog sustava. Delač je naglasio kako se prema dostupnim izvješćima upravo na PUiSS podsustavu, točnije na lokacijama željezničko-cestovnih prijelaza, događa najveći broj nesreća, ali da je dominantni uzrok nesreće čovjek, a ne tehnički sustav. Iz tog razloga istaknuta je važnost PUiSS podsustava te kako bi taj sustav trebao imati ključno mjesto u strategiji unaprjeđenja sustava upravljanja sigurnosti kod upravitelja infrastrukture. Na taj način bi se pomnim strateškim planiranjem mogla odabrati kombinacije mjera kako bi se smanjili rizici nastanka šteta. Delač je sudionike radionice podsjetio da hazarde ne možemo stopostotno izbjeći, ali ih prikladnim mjerama možemo uvelike smanjiti.
Na trećem predavanju prof.dr.sc. Branislav Bošković detaljno je prikazao probleme kod određivanja strukture naknada za korištenje željezničke infrastrukture. Profesor Bošković je jasno pokazao kako je promjenom tržišta te uključivanjem brojnih dionika u željeznički sustav došlo do potrebe za promjenom paradigme glede naknada za korištenje željezničke infrastrukture, u cilju povećanja konkurentnosti željezničkog prometa. Prikazana je praksa razvoja željeznice u državama SAD-a i kako je deregulacija pozitivno djelovala na tržište, uz razmatranje mogućnosti da se sličan model primjeni i na europskim željeznicama. U drugom dijelu predavanja opširno su prikazani korišteni pristupu prilikom formiranja naknada za korištenje željezničke infrastrukture te su navedeni parametri koje treba odabrati s posebnom pozornošću prilikom odabira modela. Zaključeno je kako nije dobro primjenjivati isti model naplaćivanja naknade za korištenje željezničke infrastrukture kod različitih željeznica, obzirom da svaka ima svoje specifičnosti u pogledu duljine željezničke mreže, različitog broja operatora koji prometuju tom mrežom te gustoće željezničkog prometa. Profesor Bošković je predavanje zaključio stavom kako je za razvoj željeznice svake države ključno uspostaviti dobar balans između financijske stabilnosti upravitelja infrastrukture i privlačnosti za ulazak na tržište novih operatera i razvoja konkurencije.
Četvrtim predavanjem doc.dr.sc.Drago Pupavac analizirao je indekse učinkovitosti željeznica država jugoistočne Europe. Istaknuto je kao se željeznički sustav nalazi pred suvremenim, ali i tradicionalnim izazovima, poglavito po pitanju sigurnosti, konkurentnosti i učinkovitosti u svom području. Obzirom na globalne zahtjeve koji se u posljednje vrijeme postavljaju pred željeznicu, nameće se pitanje da li današnji željeznički sustavi mogu zadovoljiti globalne ciljeve? Na koncu je zaključeno da se učinkovitost željezničkog sustava sastoji od tri dimenzije: sigurnost, kvaliteta usluge i intenzitet uporabe, što implicira da taj sustav treba biti ujedno i efikasan i efektivan.
Radionica je završila predavanjem Dušana Antonića koji je član Predsjedništva Unije europskih društava željezničkih inženjera – UEEIV te je u svom izlaganju ukratko analizirao izazove pred kojima se nalazi UEEIV obzirom na nove globalne trendove najviše vezane za primjenu suvremenih tehnologije. Vizija UEEIV-a je uspostava platforme za razvoj i prijenos znanja, a misija je povezivanje inženjera te međusobna razmjena iskustava. Antonić je ukratko govorio i o marketing planu Unije za razdoblje od 2022. do 2025. godine, čija je glavna zadaća povećanje vidljivosti djelovanja UEEIV-a te i jačanje povezivanja željezničkih inženjera u cilju razmjene znanja i iskustava svih koji rade na sličnim poslovima i izazovima. U predavanju je spomenut i koncept željezničkog sistemskog inženjera koji UEEIV razrađuje posljednjih nekoliko godina. Željezničko sistemsko inženjerstvo trebalo bi dati odgovor na brojne izazove koji se javljaju kod vođenja velikih željezničkih projekata, a razmatra se i sustav izobrazbe i certifikacije željezničkog sistemskog inženjera, prema sličnom principu kao i EURAIL-ING.
Nakon posljednjeg predavanja, predsjednik HDŽI-a Goran Horvat je predstavio novu monografiju Društva izdanu povodom 30 godina postojanja HDŽI-a, a sudionici radionice dobili su i svoj primjerak. Radionica je u svim segmentima organizacije ocijenjena visokim ocjenama sudionika te je iduća najavljena za otprilike šest mjeseci.
Foto galerija:
