Povijest HDŽI

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera, osnovano je pod imenom Klub inženjera i tehničara Hrvatskih željeznica – ITHŽ, 12. lipnja 1992. godine i od 1. srpnja iste godine primljeno u Europsku asocijaciju društava željezničkih inženjera, UEEIV. Obzirom na vrijeme i događanja, bio je to velik uspjeh za hrvatske željezničke stručnjake, za Hrvatske željeznice, ali također i za mladu hrvatsku državu.

Inicijativa osnivanja potekla je od grupe sindikalnih aktivista koji su upravo u to vrijeme osnovali Sindikat inženjera i tehničara HŽ-a, a onda zaključili kako bi bilo korisno osnovati klub koji bi služio kao platforma za stručno djelovanje. Ovu inicijativu svakako treba promatrati u kontekstu vremena, jer je u to doba trebalo raspravljati o obnovi željezničke infrastrukture i voznog parka, organizaciji prometa u ratnim uvjetima, povezivanju sa Europom i izgradnji novoga željezničkog sustava u cijelosti.

Klub je od samog osnutka imao ambiciozne ciljeve te već u proljeće 1993. godine u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu organizira i prvo međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje prometnih inženjera Hrvatske “SPIH 93” na kojemu je sudjelovao i dopredsjednik UEEIV-a g. Walter Raming.

Pokrenuti entuzijazmom i željom da struka u željezničkom sektoru zauzme zasluženo mjesto, članovi Kluba pokrenuli su i prvi stručni časopis pod imenom „ITHŽ“, a koji izlazi i danas, pod nazivom “Željeznice 21”.

Proširenje suradnje sa srodnim udrugama diljem Europe te intenziviranje stručnih aktivnosti započinje početkom novog milenija, kada Klub ITHŽ u suradnji s UEEIV-om, 2000. godine organizira prvo međunarodno savjetovanja o razvoju Hrvatskih željeznica.

Angažiranjem tadašnjih čelnih ljudi Kluba i HŽ-a, 2001. godine rješeno je i rezidencijalno pitanje Kluba, dodjelom i uređenjem prostora u Petrinjskoj 89, gdje je i danas sjedište HDŽI-a, a iste godine Klub prerasta u Društvo ITHŽ.

Time započinje razdoblje kada Društvo intenzivno brojčano raste jer se na cijelom području željezničke mreže HŽ-a osnivaju povjereništva, a sve veći broj članova se aktivno uključuje u rad. U Društvu se uspostavlja uska zajedničke suradnja mlađih i starijih članova, što je rezultiralo veoma uspješnim djelovanjem i stvaranju uvjeta za postavljanje još ambicioznijih ciljeva Društva. Na Saboru 2008. g. donesena je odluka o promjeni naziva Društva, te od 01. siječnja 2009. do danas djeluje pod nazivom Hrvatsko društvo željezničkih inženjera.

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera danas broji oko 400 članova organiziranih u dvadeset i osam povjereništava.

Najzančajniji projekti i aktivnosti Društva tijekom dvadeset godišnjeg postojanja su:

a) konferencije, stručni skupovi i okrugli stolovi:

• Split, 2005.- “Splitski kolodvor u prijedlogu GUP-a”
• Split, 2006.- “Prometno-prostorno rješenje splitskog željezničkog čvorišta – rasprava na studiju Instituta prometa i veza“
• Vukovar, 2006.- “Željeznica – pokretač razvojnih aktivnosti u županijama Istočne Hrvatske“
• Vinkovci, 2006.- “Razvoj željezničke infrastrukture i značenje pruge Vinkovci – Osijek“
• Ploče, 2009.- “Perspektive željezničkog prometa na pruzi Ploče – Metković“, u kontekstu razvitka Luke Ploče i ulaganja na V.c koridoru“
• Zagreb, 2010.- “Željeznica – najpovoljniji oblik prijevoza“
• Split, 2011.- “Željeznički cestovni prijelazi u dalmatinskoj regiji“
• Rijeka, 2013.-” Infrastrukturni projekti na pruzi Zagreb-Rijeka”
• Karlovac, 2013.- ” Razvitak željeznice na području Karlovačke županije i buduće željezničko čvorište Karlovac”
• Zabok, 2013.- ” Razvojni projekti željezničke infrastrukture na području Krapinsko-zagorske županije”

• Split, 2018. – Okrugli stol „Razvoj željezničke infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji – vlakom od zračne luke do Splita“

• Rijeka, 2018. – Stručni skup „Modernizacija željezničkog čvorišta Rijeka

• Split, 2019. – Konferencija o suvremenim tehnologijama za željeznicu 

• Zagreb, 2019. – Stručna konferencija “Željeznički projekti u Hrvatskoj”

   

b) međunarodna savjetovanja:

1. Opatija, 2000. – “Modernizacija Hrvatskih željeznica i njihovo funkcionalno uključivanje u europski prometni sustav”
2. Opatija, 2003. – “Investiranje u razvoj i modernizaciju Hrvatskih željeznica”
3. Opatija, 2006. – “Novi sustav za novu kvalitetu”
4. Šibenik, 2008. – “Hrvatski projekti za učinkovit željeznički sustav”
5. Opatija, 2012. – “Razvoj željezničkog prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji”
6. Zagreb/Slavonski Brod, 2014. – “Ulaganja u željeznicu kao podrška razvitku gospodarstva”
7.  Zagreb, 2016. – ” Primjena suvremenih tehnologija i inovacije na željeznici”