{"id":1915,"date":"2020-05-25T11:19:35","date_gmt":"2020-05-25T11:19:35","guid":{"rendered":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=1915"},"modified":"2025-01-09T09:16:02","modified_gmt":"2025-01-09T09:16:02","slug":"nude-li-hibridni-vlakovi-rjesenje-problema-zeljeznickim-prijevoznicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=1915","title":{"rendered":"Nude li hibridni vlakovi rje\u0161enje problema \u017eeljezni\u010dkim prijevoznicima?"},"content":{"rendered":"

Posljednje desetlje\u0107e javni se prijevoz u Europi nalazi pred brojnim izazovima. Nastojanje je da se koriste tehnologije masovnog prijevoza putnika sa \u0161to manjom emisijom ispu\u0161nih plinova, jer je promet detektiran kao jedan od najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da. U kopnenom prijevozu, poznato je kako je \u017eeljeznica naju\u010dinkovitiji masovni prijevoznik i zasigurno s pravom predstavlja okosnicu razvoja javnog prijevoza u gradskim i prigradskim podru\u010djima. S tog aspekta, tu i ne bi trebalo biti ve\u0107ih problema jer upravo su to podru\u010dja u kojim elektrificirani \u017eeljezni\u010dki sustavi egzistiraju ve\u0107 desetlje\u0107ima i ekolo\u0161ki kriteriji su relativno zadovoljeni. No, na elektrificirane \u017eeljezni\u010dke koridore po kojima se svakodnevno prevoze milijuni dnevnih putovanja, \u010desto se priklju\u010duju dijelovi \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee koji su ni\u017eeg prometnog ranga, kra\u0107ih dionica, opremljeni jednostavnijim upravlja\u010dkim sustavima i u ve\u0107ini slu\u010dajeva nisu elektrificirani. Pri tome, mogu\u0107e su dvije situacije. Svakako \u010de\u0161\u0107e je situacija s tzv. last mile<\/em> fenomenom, gdje je priklju\u010dna pruga kra\u0107e udaljenosti i bez elektrifikacije, dok u drugom slu\u010daju kra\u0107a spojna pruga koja nije elektrificirana spaja dvije elektrificirane pruge ve\u0107eg zna\u010daja.<\/p>\n

\"\"

“Posljednja milja”<\/p><\/div>\n

\"\"

Spoj dviju glavnih pruga sporednom<\/p><\/div>\n

Na prugama takvog karaktera naj\u010de\u0161\u0107e voze dizel-motorni vlakovi manjeg kapaciteta i predstavljaju svojevrstan spojni prijevoz do kolodvora elektrificirane pruge, gdje putnici presjedaju na druge elektro vlakove ve\u0107eg kapaciteta koji voze prema gradskim sredi\u0161tima. Ve\u0107 sama promjena prijevoznog sredstva naru\u0161ava kvalitetu prijevoza, a kad se tu jo\u0161 pribroje i druge operativne te\u0161ko\u0107e poput u\u010destalih kvarova starijih vozila i sli\u010dno, sve to mo\u017ee rezultirati nezadovoljstvom korisnika prijevoza i tra\u017eenjem alternativnog. \u017deljezni\u010dki prijevoznici koji pru\u017eaju uslugu prijevoza na tim prugama susre\u0107u se s brojnim problemima. \u010cesto raspola\u017eu zastarjelim voznim parkom i nisu spremni zna\u010dajnije investirati u nove dizel-motorne vlakove, obzirom da je ova tehnologija na zalasku, a s investicijskim ulaganjima valja biti racionalan. Iz tog razloga, naj\u010de\u0161\u0107e se nabavljaju novi elektro-motorni vlakovi koji ostvaruju dnevno ve\u0107i rad i time vi\u0161e doprinose prihodima, a dotrajale dizel-motorne vlakove popravljaju do krajnjih granica mogu\u0107eg. S druge strane, upravitelji infrastrukture nisu spremni ulagati u elektrifikaciju pruga ni\u017eeg ranga jer je to preskupo i kra\u0107e pruge takvog ranga ne donose povrat investicije, koje se usmjeravaju prema koridorskim prugama i onima s intenzivnijim teretnim prometom. Pri tome valja ra\u010dunati da kilometar elektrifikacije pruge stoji preko 200.000 eura. No, rje\u0161enje ovih problema donose proizvo\u0111a\u010di \u017eeljezni\u010dkih vozila s razvojem hibridnih vlakova, koji odli\u010dno rje\u0161avaju navedene probleme. Iako se do nedavno o ovim rje\u0161enjima govorilo kao o konceptima, od rujna 2019. godine u redovnom prometu prijevoza putnika nalazi se prvi homologirani vlak s baterijskim pogonom u EU. Rezultat je to zajedni\u010dkog projekta tvrtke Siemens Mobility<\/a> i Austrijske dr\u017eavne \u017eeljeznice<\/a> (\u00d6BB) \u010diji je cilj bio razviti ekolo\u0161ki ne\u0161kodljiv vlak s elektrohibridnim baterijskim pogonom za primjenu na lokalnim i regionalnim neelektrificiranim prugama.<\/p>\n

\"\"

DESIRO ECO – Foto: Siemens<\/p><\/div>\n

Tvrtka Siemens Mobility i \u00d6BB ula\u017eu puno znanja kako bi putni\u010dki prijevoz u budu\u0107nosti bio jo\u0161 ekolo\u0161kiji. Prototip vlaka nazvan je Cityjet eco, i prvi je rezultat tog inovativnog pilot projekta. Ovaj vlak predstavljat \u0107e u budu\u0107nosti odr\u017eivu alternativu dizelskim vlakovima koji su u prometu izvan glavnih prometnih ruta. Cityjet eco je alternativa za neelektrificirane pruge na kojima danas prometuju putni\u010dki vlakovi s dizelskim pogonom, a to potvr\u0111uje i gospodin Arnulf Wolfram, CEO tvrtke Siemens Mobility Austria GmbH svojom izjavom: \u201eRezultati na\u0161ih istra\u017eivanja jasno ukazuju na to da je elektrohibridni baterijski pogon najbolja tehnologija za kombinirano prometovanje vlakova na glavnim i neelektrificiranim prugama\u201c. \u00a0 Siemens je razvio elektro-hibridni baterijski pogon zahvaljuju\u0107i kojem vlak na elektrificiranim prugama preuzima elektri\u010dnu energiju preko svojeg pantografa, koristi je za pogon i istovremeno pohranjuje u baterije. \u010cim vlak napusti elektrificiranu dionicu pruge, pogonski sustav vlaka napaja se energijom iz baterija. Ukoliko povratna vo\u017enja na neelektrificiranoj dionici traje du\u017ee od maksimalnog dometa vo\u017enje vlaka u baterijskom modu rada, mogu\u0107e je i punjenje baterija u okretnim kolodvorima putem stanice za punjenje.<\/p>\n

\"\"

Punjenje baterija vlaka u kolodvoru – Foto: Siemens&OBB<\/p><\/div>\n

\"\"

Punjenje baterija vlaka u krajnjoj to\u010dki pruge – Foto: Siemens&OBB<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Kroz zajedni\u010dki pilot projekt s tvrtkom Siemens Mobility, Austrijske dr\u017eavne \u017eeljeznice do\u0161le su, kao jedna od prvih europskih \u017eeljeznica, do dragocjenih spoznaja zahvaljuju\u0107i kojima mo\u017ee unaprijediti kvalitetu ponude za svoje putnike i odr\u017eivost svojeg voznog parka. Baterijsko postrojenje vu\u010dnog vozila serije DESIRO ML obuhva\u0107a tri baterijska kontejnera, dva DC\/DC pretvara\u010da, hladnjak za baterije te druge elektroni\u010dke komponente. Koriste se litij-titan baterije (LTO tehnologija), koje u usporedbi s uobi\u010dajenim litij-ionskim baterijama dopu\u0161taju znatno vi\u0161u struju punjenja, \u0161to omogu\u0107uje brzo punjenje baterija (cca. 15 min). To je izuzetno va\u017eno prilikom eksploatacije vozila i njegovog dnevnog radnog ciklusa, kako bi prijevoznik imao vozilo \u0161to vi\u0161e u prometu. Poseban koncept baterijskih termo-kontejnera osigurava pouzdani rad i dugi radni vijek baterija, koji \u0107e na razini serijske proizvodnje biti oko 15 godina, \u0161to zna\u010di da se tijekom cjelokupnog \u017eivotnog vijeka vlaka moraju zamijeniti samo jednom.<\/p>\n

\"\"

Pogonski sustav DESIRO ML – Izvor: Siemens<\/p><\/div>\n

DESIRO ML na elektrificiranim prugama u re\u017eimu klasi\u010dnog elektro pogona na elektri\u010dnoj mre\u017ei od 25 kV mo\u017ee razviti maksimalnu brzinu od 140 km\/h i ubrzanje od 1m\/s\u00b2, dok u baterijskom re\u017eimu maksimalna brzina iznosi 120 km\/h, a ubrzanje 0,77m\/s\u00b2. Trodijelni vlak ima duljinu od 75,15 m i 244 sjede\u0107a mjesta, a optere\u0107enje po svakoj osovini vlaka je manje od 17 t, \u0161to vlak \u010dini izuzetno pogodnim za lokalne pruge. Autonomija kretanja vlaka u baterijskom re\u017eimu rada kre\u0107e se od 40 do 120 kilometara, \u0161to ovisi o konfiguraciji vozila.<\/p>\n

\"\"

Tehni\u010dke zna\u010dajke DESIRO ML – Izvor: Siemens<\/p><\/div>\n

Odgovoran odnos prema okoli\u0161u, kvaliteta prijevozne usluge, u\u010dinkovito odr\u017eavanje i ve\u0107a operativna raspolo\u017eivost \u010dimbenici koji govore u prilog masovnom kori\u0161tenju hibridnih vlakova u skoroj budu\u0107nosti. Proizvodnja i eksploatacija hibridnih vlakova s baterijskim pogonom ve\u0107 su po\u010deli i njihove pogodnosti sve vi\u0161e dolaze do izra\u017eaja. \u010cinjenica da ih nabavljaju velike europske dr\u017eavne \u017eeljeznice koje u svom sastavu imaju i upravljanje \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom, govori o isplativosti hibridnih vlakova nasuprot elektrifikaciji lokalnih pruga s manjim prometom, stoga se mo\u017ee zaklju\u010diti da je odgovor na pitanje iz naslova \u2013 pozitivan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":1899,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-1915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhivanovosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1915"}],"version-history":[{"count":45,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2133,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1915\/revisions\/2133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}