{"id":3240,"date":"2022-03-28T07:21:15","date_gmt":"2022-03-28T07:21:15","guid":{"rendered":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3240"},"modified":"2022-06-26T07:22:36","modified_gmt":"2022-06-26T07:22:36","slug":"odrzana-druga-radionica-akademije-21","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3240","title":{"rendered":"Druga radionica Akademije 21"},"content":{"rendered":"<p><!--more-->Kao \u0161to je i najavljeno, dana 18. i 19. o\u017eujka 2022. odr\u017eana je druga radionica u sklopu projekta \u201eAkademija 21\u201c. Radionica je odr\u017eana u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama i na njoj je sudjelovalo dvadesetak \u010dlanova HD\u017dI-a.\u00a0Program radionice obuhvatio je \u0161est predavanja koja su tematski obradila digitalizaciju \u017eeljeznice i izazove vezane uz velike projekte. Radionica je po\u010dela u petak 18. o\u017eujka predavanjem <strong>\u00bbDigitalizacija u \u017eeljeznicama\u00ab<\/strong> dr. sc. Kre\u0161imira Vidovi\u0107a iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. U prvome dijelu svojega predavanja Vidovi\u0107 se osvrnuo na op\u0107u primjenu suvremenih digitalnih mobilnih mre\u017ea u prometu te njihovim mogu\u0107nostima koje su donedavno bile nezamislive. Razvoj tih mre\u017ea u pogledu njihove brzine, odnosno propusnosti, omogu\u0107uje brzu i sigurnu platformu za velik broj raznih aplikacija koje operatorima i upraviteljima infrastrukture omogu\u0107avaju kvalitetno i jeftinije odr\u017eavanje odnosno ve\u0107u u\u010dinkovitost sustava u cjelini. Pokazalo se da primjena mre\u017ee 5G, dronova te raznih vrsta senzora u cijelosti mo\u017ee promijeniti dosada\u0161nje paradigme odr\u017eavanja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture te upravljanja prometom, komunikacijama i drugim va\u017enim aktivnostima prometnih sustava.<\/p>\n<p>Drugi dan zapo\u010deo je predavanjem prof. dr. sc. Branislava Bo\u0161kovi\u0107a sa Saobra\u0107ajnog fakulteta u Beogradu, koji je govorio<strong> o sistemskome in\u017eenjerstvu na \u017eeljeznici<\/strong>. Naime, pokretanje velikih projekata na \u017eeljeznici pokazalo je da projekte nije dovoljno promatrati u uskim granicama njihova opsega, ve\u0107 njihovu uspje\u0161nost treba promatrati kroz funkcionalnost u cjelovitome \u017eeljezni\u010dkom sustavu. Takav pristup zahtijeva to da u implementaciju slo\u017eenih projekata svakako treba uklju\u010diti in\u017eenjere \u010dija znanja i kompetencije nadilaze pojedina specijalisti\u010dka znanja i vje\u0161tine upravljanja projektima. Takvi in\u017eenjeri nazivaju se sistemskim in\u017eenjerima i u stanju su sagledati cjelovitu sliku sustava unaprije\u0111enog nekim novim projektom kao i njegovo cjelokupno funkcioniranje. Predava\u010d je istaknuo to kako sistemski in\u017eenjeri ne ugro\u017eavaju projekt-menad\u017eere koji brinu o isporukama projekta, ve\u0107 se njihove uloge nadopunjavaju u korist investitora odnosno sponzora projekta. Pritom se podrazumijeva da svako \u017eeljezni\u010dko poduze\u0107e treba imati svoje sistemske in\u017eenjere koji svojim znanjem i iskustvom omogu\u0107avaju \u0161to kvalitetniju implementaciju novih projekata.<\/p>\n<p>Marko Vajdi\u0107 iz DB-a se svojim predavanjem pod nazivom <strong>\u00bbIzazovi velikih \u017eeljezni\u010dkih projekata\u00ab<\/strong> izvrsno nadovezao na prethodnoga predava\u010da i vrlo zorno skrenuo pozornost na najve\u0107e probleme s kojima se susre\u0107u izvo\u0111a\u010di projekata na \u017eeljeznici. Istaknuo je kako postoji neuskla\u0111enost rokova strate\u0161kih dokumenata najvi\u0161e razine s razvojnim dokumentima ni\u017ee razina te da se stje\u010de dojam kako se ponajprije te\u017ei zadovoljiti formu, nevode\u0107i ra\u010duna o harmonizaciji. Tako\u0111er je rekao kako provedba velikih projekta na \u017eeljeznici uvelike ovisi o kvaliteti stru\u010dnoga kadra, legislativi, strate\u0161kome pristupu i primjeni inovativnih rje\u0161enja, no praksa je pokazala da to \u010desto izostaje. Problemi vezani uz katastarske poslove i administraciju dodatno usporavaju projekte u svim njihovim fazama i zato je artikulirana potreba za sna\u017enijim uklju\u010divanjem resornoga ministarstva u planiranje i provedbu projekata.<\/p>\n<p>O <strong>uvo\u0111enju novih digitalnih rje\u0161enja u podru\u010dju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture<\/strong> govorio je Roman Lavri\u010d iz Siemens Mobilityja. Dana\u0161nja digitalna tehnologija omogu\u0107ava kontinuirano prikupljanje brojnih informacija o radu pojedinih slo\u017eenih sustava i one se mogu jednostavno distribuirati u velikim koli\u010dinama. Klju\u010dno je pitanje koje informacije treba isporu\u010diti razli\u010ditim donositeljima odluka, bilo da su to ljudi bilo strojevi. Suvremeni \u017eeljezni\u010dki sustavi rade na tome da ponavljaju\u0107e procese sve vi\u0161e prepuste strojevima kako bi se ljudi rasteretili i bili spremni za dono\u0161enje odluka. Takvim rje\u0161enjima pribjegavaju \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a koja svoje procese \u017eele unaprijediti i u\u010diniti ih sigurnijima i jeftinijima za odr\u017eavanje.\u00a0 Pritom razni proizvo\u0111a\u010di \u010desto projektiraju svoje sustave autonomno, dr\u017ee\u0107i se vlastitih tehni\u010dkih standarda, \u0161to pri su\u010deljavanju sa sustavima drugih proizvo\u0111a\u010da mo\u017ee stvarati probleme zbog nekompatibilnosti. To se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a kod razvoja novih proizvoda u podru\u010dju upravljanja prometom i sigurnosno-signalnim podsustavima i zato je va\u017eno da korisnici, tr\u017ei\u0161ni lideri i regulatorna tijela zajedno kreiraju standarde za budu\u0107nost. Ti bi standardi trebali omogu\u0107iti kompatibilnost, sigurnost i pouzdanost kao i neometanu primjenu kroz neki dulji rok. Lavri\u010d je istaknuo i to kako na \u017eeljeznici danas posebno do izra\u017eaja dolazi nepostojanje standardiziranih specifikacija za signalno-sigurnosne ure\u0111aje pa je svaki ve\u0107i projekt avantura za dobavlja\u010de i izvo\u0111a\u010de.<\/p>\n<p>O tome <strong>kako inteligentni transportni sustavi mogu na\u0107i svoju primjenu na \u017eeljeznici<\/strong>, konkretnije u upravljanju prometom, govorio je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Haramina s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. U predavanju je istaknuo kako ponavljaju\u0107e odluke treba \u0161to vi\u0161e automatizirati, dok ljudski um treba vi\u0161e koristiti za korekturne odluke i one koje upravljaju slo\u017eenijim operacijama. To na\u010delo posebno mo\u017ee do\u0107i do izra\u017eaja u upravljanju \u017eeljezni\u010dkim prometom, kada inteligentni transportni sustavi mogu pru\u017eati potporu ljudima koji nadgledaju tijek prometa. Uz takvu potporu aktivnim uklju\u010divanjem ljudi u automatizirane procese mo\u017ee se posti\u0107i u\u0161teda u energiji te pravodobno neutralizirati ka\u0161njenje vlakova na mre\u017ei ili na nekome njezinom dijelu, \u0161to u kona\u010dnici prometni sustav \u010dini u\u010dinkovitijim. Zanimljivo je kako su na \u017eeljeznici ve\u0107 otprije u primjeni odre\u0111eni sustavi koji nekim svojim funkcionalnostima spadaju u kategoriju inteligentnih transportnih sustava, no te funkcionalnosti ograni\u010dene su primjene i u vrijeme njihove implementacije nije postojala jasna vizija njihova daljnjeg razvoja. Danas uz brze informacijske mre\u017ee, senzore koji mogu kontinuirano davati to\u010dne i pouzdane informacije te umjetnu inteligenciju razvoj inteligentnih transportnih sustava nema ograni\u010denja.<\/p>\n<p>Radionica je zavr\u0161ila predavanjem Ivice \u0160krti\u0107a iz HAKOM-a koji je govorio <strong>o razvoju i nadzoru liberaliziranoga \u017eeljezni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u RH<\/strong>. Predava\u010d je vrlo pregledno razlo\u017eio na koji je na\u010din organizirano regulatorno tijelo \u017eeljezni\u010dkoga tr\u017ei\u0161ta u Hrvatskoj te se osvrnuo na zakonodavni okvir koji regulira njegovo djelovanje. Istaknuo je kako je \u017eeljezni\u010dki prometni sustav vrlo specifi\u010dan te sudionike radionice ukratko informirao o razvoju tr\u017ei\u0161ta od samoga po\u010detka liberalizacije do danas. Predavanje je zavr\u0161eno prezentacijom podataka o tr\u017ei\u0161nim udjelima pojedinih prijevoznika te usporedbom pokazatelja s drugim europskim zemljama.<\/p>\n<p>Predavanja i informacije o predava\u010dima mogu se prona\u0107i <a href=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?page_id=3187\"><strong>ovdje<\/strong><\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3246,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-3240","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhivanovosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3240","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3240"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3245,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3240\/revisions\/3245"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}