{"id":3434,"date":"2022-10-06T17:13:35","date_gmt":"2022-10-06T17:13:35","guid":{"rendered":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3434"},"modified":"2023-03-06T07:20:20","modified_gmt":"2023-03-06T07:20:20","slug":"odrzana-strucna-konferencija-zelena-zeljeznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3434","title":{"rendered":"Odr\u017eana stru\u010dna konferencija &#8220;Zelena \u017eeljeznica&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>Hrvatsko dru\u0161tvo \u017eeljezni\u010dkih in\u017eenjera<\/strong> je kao partner s austrijskim uredom za vanjsku trgovinu <strong>Advantage Austria<\/strong> organiziralo drugu zajedni\u010dku stru\u010dnu konferenciju \u201eZelena \u017eeljeznica\u201c. Konferencija je odr\u017eana 28. rujna 2022. u sklopu \u00a0Austrijsko-hrvatskoga gospodarskog foruma koji je odr\u017ean u Hotelu International i po\u010deo je 27. rujna 2022. okruglim stolom na kojemu se razgovaralo o aktualnim izazovima i problematici koja se javlja kod infrastrukturnih projekata javnoga sektora.<\/p>\n<p>Konferencija je zapo\u010dela pozdravnim govorima predsjednika HD\u017dI-a <strong>Gorana Horvata<\/strong>, veleposlanika Republike Austrije u Hrvatskoj <strong>Josefa Markusa Wuketicha<\/strong> i <strong>Jasne Divi\u0107<\/strong>, v.d. ravnateljice Uprave za \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu i promet iz MMPI-a.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-3438 alignleft\" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/D.-Barisic-Zelena-zeljeznica-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"212\" height=\"159\" \/>Nakon pozdravnih govora po\u010deo je blok uvodnih predavanja pod nazivom<strong> \u201eGoes Green \u2013 odr\u017eivost \u017eeljeznice\u201c<\/strong>. Prvi govornik bio je \u010dlan Uprave H\u017d Infrastrukture d.o.o. <strong>Darko Bari\u0161i\u0107<\/strong>, koji je ukratko prikazao planove i perspektive poslovanja H\u017d Infrastrukture, a sve u cilju pove\u0107anja propusne mo\u0107i pruga, odnosno pove\u0107anja broja dvokolosije\u010dnih pruga te elektrifikacije i modernizacije postoje\u0107ih kolosijeka. Istaknuo je to da se otprilike 69 posto investicijskoga poslovanja sufinancira preko EU-ovih fondova.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-3439 alignright\" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Frano-Barbir-Zelena-zeljeznica-2-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"290\" height=\"217\" \/><\/p>\n<p>Prof. dr. sc. <strong>Frano Barbir<\/strong>, vode\u0107i hrvatski znanstvenik u podru\u010dju primjene vodikove energije, predstavio je potencijal primjene vodika na \u017eeljeznici te istaknuo kako se budu\u0107nost zelene \u017eeljeznice bazira uz primjenu vodika koji se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Prof. Barbir ukratko se osvrnuo na studiju o kori\u0161tenju gorivnih \u010dlanaka i vodika u \u017eeljezni\u010dkom prometu koja sadr\u017eava brojne tehni\u010dke podatke o proizvodnji vodika, njegovoj distribuciji te pripadaju\u0107im regulativama i dozvolama potrebnima za rad takovog sustava. Na kraju izlaganja prikazao je mogu\u0107nost primjene hibridnih vlakova na hrvatskim prugama te istaknuo kako je taj vlak konkurentan i opravdan na dionicama koje nisu elektrificirane i koje su dulje od 100 km kao \u0161to je to <em>li\u010dka<\/em> pruga.<\/p>\n<p><strong>Vladimir Zivosovski<\/strong>, predstavnik tvrtke Thales, prikazao je va\u017enost primjene suvremenih sustava upravljanja \u017eeljezni\u010dkim prometom. Napomenuo je to kako razli\u010ditost \u017eeljezni\u010dke signalizacije predstavlja veliki problem i tehni\u010dke prepreke kod prolaska vlakova kroz vi\u0161e dr\u017eava i zato je EU razvio zajedni\u010dki standard \u010dijom bi se primjenom to izbjeglo. Ukratko su prikazane tehni\u010dke karakteristike Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) te uspore\u0111ene zna\u010dajke toga sustava razina 1 i 2, s te\u017ei\u0161tem na prednostima i nedostacima. Istaknuto je i dobro iskustvo Austrijskih saveznih \u017eeljeznica (\u00d6BB), gdje su se vodili pristupom da se ETCS sustav razine 2 uvede odjednom na svim prugama i time izbjegnu me\u0111usobna su\u010delja izme\u0111u sustava razli\u010ditih proizvo\u0111a\u010da, \u0161to tako\u0111er predstavlja velik problem pri implementaciji.<\/p>\n<p><strong>Johannes Heinbucher<\/strong>, predstavnik proizvo\u0111a\u010da te\u0161ke \u017eeljezni\u010dke mehanizacije Linsinger Maschinenbau GesmbH, prikazao je primjenu vodika u proizvodnji te\u0161kih \u017eeljezni\u010dkih strojeva. Prikazano je pru\u017eno vozilo koje se koristi pri odr\u017eavanju pruga u tunelima i podzemnim \u017eeljeznicama. Istaknuta je velika prednost strojeva pogonjenih vodikom jer se time, me\u0111u ostalim, izbjegava i utjecaj \u0161tetnih plinova na radnike koja rade uz pru\u017ena vozila.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-3437 alignleft\" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Bruno-Gabud-Zelena-zeljeznica-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"142\" height=\"190\" \/>Bruno Gabud<\/strong>, predstavnik tvrtke Siemens Mobility, napomenuo je to da \u017eeljeznica treba odigrati va\u017enu ulogu u o\u010duvanju okoli\u0161a, a s obzirom na brojne neelektrificirane pruge i nastojanje da se smanji eksploatacija \u017eeljezni\u010dkih vozila na dizelski pogon, hibridni elektrobaterijski vlakovi i oni pogonjeni vodikom name\u0107u se kao \u00a0uspje\u0161na rje\u0161enja. U izlaganju je istaknuto to kako vlakovi na baterijski pogon imaju domet od 80 do 120 km, ovisno o broju baterija, dok vlakovi na vodik imaju domet od 600 do 1600 km. Prikazani su primjena vlaka na vodik na hrvatskim prugama te rezultati izra\u0111ene simulacije vo\u017enje vlaka od Zagreba do Splita. Usporedba je ra\u0111ena na temelju postoje\u0107ega voznog reda i vlaka koji sada vozi na toj relaciji, a rezultat simulacije pokazao je da je vrijeme vo\u017enje vlaka skra\u0107eno na oko 20 minuta u korist vlaka pogonjenog vodikom.<\/p>\n<p><strong>Ivica Gr\u0161kovi\u0107<\/strong>, predstavnik tvrtke Kon\u010dar-Elektri\u010dna vozila, prikazao je kako to poduze\u0107e prati suvremene trendove u proizvodnji vlakova te predstavio nekoliko vrsta vozila koja se razvijaju i proizvode za H\u017d Putni\u010dki prijevoz. Na zoran na\u010din prikazao je podru\u010dja i relacije na hrvatskoj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei gdje \u0107e biti mogu\u0107a eksploatacija baterijskih i elektrobaterijskih vlakova koje razvijaju Kon\u010dar-Elektri\u010dna vozila.<\/p>\n<p>Nakon edukativnih prezentacija odr\u017eano je kratko predstavljanje austrijskih poduze\u0107a \u00a0specijaliziranih za djelovanje u podru\u010dju \u017eeljeznica.<\/p>\n<p>Zavr\u0161ni dio konferencije bio je rezerviran okrugli stol na temu \u201eDoprinos \u017eeljeznice zelenoj i digitalnoj tranziciji\u201c. Na okruglome stolu sudjelovali su<strong> Marko Kuki\u0107<\/strong> iz H\u017d Infrastrukture d.o.o., <strong>Mario \u0160imi\u0107<\/strong> iz H\u017d Putni\u010dkog prijevoza d.o.o., <strong>Milan Vukovi\u0107<\/strong> iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, <strong>Goran Joki\u0107<\/strong> iz tvrtke Rail Cargo Group Austria GmbH te <strong>Franz Glanz<\/strong> iz tvrtke Cargo-Center-Graz Betriebsgesellschaft m.b.H. &amp; Co KG. Kroz svoje komentare sudionici su okupljenima prezentirali na koji na\u010din institucije i tvrtke iz kojih dolaze doprinose transformaciji \u017eeljeznice u suvremenu i ekolo\u0161ki najprihvatljiviju vrstu prijevoza.<\/p>\n<p>Na kraju se mo\u017ee zaklju\u010diti to kako je druga stru\u010dna konferencija koju su organizirali HD\u017dI i Advantage Austria bila vrlo uspje\u0161na, \u0161to potvr\u0111uje \u010dinjenica da je vi\u0161e od 80 sudionika u dvorani aktivno sudjelovalo tijekom \u010ditavog trajanja konferencije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3441,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-3434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhivanovosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3434"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3444,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434\/revisions\/3444"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}