{"id":3452,"date":"2022-10-28T09:45:29","date_gmt":"2022-10-28T09:45:29","guid":{"rendered":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3452"},"modified":"2023-03-06T07:19:46","modified_gmt":"2023-03-06T07:19:46","slug":"o-strategiji-zeljeznickog-sustava-na-akademiji-21","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/?p=3452","title":{"rendered":"O strategiji \u017eeljezni\u010dkog sustava na Akademiji 21"},"content":{"rendered":"<p><!--more--><\/p>\n<p><strong>Tre\u0107a po redu radionica edukacijske platforme Akademija 21 odr\u017eana je 21. i 22. listopada 2022. u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. Radionica je 21. listopada u popodnevnim satima otvorena\u00a0 predavanjem Milana Vukovi\u0107a\u00a0o Strategiji razvoja \u017eeljezni\u010dkog sustava 2022.-2032. U subotu su odr\u017eana jo\u0161 tri predavanja, o konceptu sigurnosti \u017eeljezni\u010dkog sustava u RH, projektima i projektnom pristupu te razvoju niskopodnih vlakova u Hrvatskoj.\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Akademija 21 je komunikacijsko-edukacijska platforma osmi\u0161ljena s ciljem da u polugodi\u0161njim intervalima omogu\u0107i EURAIL-ING in\u017eenjerima i \u010dlanovima HD\u017dI stjecanje novih znanja vezanim za njihovo profesionalno usavr\u0161avanje i edukaciju. Teme radionica se odabiru tako da budu razumljive i korisne in\u017eenjerima svih struka koji rade na \u017eeljeznici, temeljem \u010dega je osmi\u0161ljen i program tre\u0107e radionice. Obzirom da je Strategija razvoja \u017eeljezni\u010dkog sustava 2022.-2032. izuzetno va\u017ena za cijeli \u017eeljezni\u010dki sektor, radionica je zapo\u010dela njenim predstavljanjem. O cilju, sastavnim\u00a0 dijelovima i izazovima Strategije govorio je <strong>Milan Vukovi\u0107<\/strong>, na\u010delnik Sektora za \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu u MMPI. Vukovi\u0107 je na po\u010detku svog izlaganja naglasio poveznice Strategije s drugim strate\u0161kim dokumentima poput Nacionalne razvojne strategija do 2030, Strategije prometnog razvoja RH 2017.-2030, Pisma sektorske politike, Strategije prostornog razvoja i drugima, kako bi naglasio njenu uskla\u0111enost i primjenjivost. Va\u017eno je re\u0107i kako Strategija identificira 13 klju\u010dnih razvojnih potreba sustava, \u010dije ispunjenje vodi ka realizaciji vizije \u017eeljezni\u010dkog sustava.\u00a0 Strategija te\u017ei ispuniti tri strate\u0161ka cilja, uspostaviti odr\u017eiv i konkurentan \u017eeljezni\u010dki sustav, pove\u0107ati intermodalnost i integraciju prometnih grana te sustav odr\u017eati sigurnim i dostupnim. Da bi Strategija bila provediva, njen sastavni dio su i mjere za postizanje ciljeva, ali i pokazatelji uspje\u0161nosti. Na kraju predavanja, Vukovi\u0107 je zaklju\u010dio kako je \u017eeljeznica\u00a0 va\u017ean prometni sustav na nacionalnoj i europskoj razini te da je Strategija izuzetno va\u017ean dokument, uz koji idu jo\u0161 dva srednjoro\u010dna akta vezana uz strate\u0161ko planiranje,\u00a0 Nacionali plan razvoja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i uslu\u017enim objektima i razvoja usluga \u017eeljezni\u010dkog prijevoza.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3454 \" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/20221021_1718011-scaled-e1666892476350.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"313\" \/><\/p>\n<p>Drugi dan radionice zapo\u010deo predavanjem <strong>\u017delimira Dela\u010da<\/strong>, ravnatelja Agencije za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa. Tema ovog predavanja bila je na odre\u0111eni na\u010din nastavak predavanja\u00a0 prethodnog dana, obzirom da je sigurnost \u017eeljezni\u010dkog sustava jedan od najva\u017enijih \u010dimbenika. Dela\u010d je na po\u010detku izlaganja detaljno objasnio koncept sigurnosti \u017eeljezni\u010dkog prometa u Hrvatskoj \u0161to je predstavljalo uvod u daljnje izlaganje koje se fokusiralo na rad i ulogu Agencija za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa. Nakon detaljnijeg opisa funkcija Agencije, njene strukture i na\u010dina rada, Dela\u010d je sudionike podsjetio na \u017eeljezni\u010dke pakete te njihove najzna\u010dajnije mjere, uredbe i direktive. Nakon predavanja otvorena je rasprava na kojoj su sudionici postavljali brojna pitanja s kojima se susre\u0107u u svakodnevnom radu. Raspravljalo se i oko primjene nacionalnih pravila pri gradnji novih i modernizaciji postoje\u0107ih pruga, no Dela\u010d je vi\u0161e puta jasno naglasio kako Tehni\u010dke specifikacije za interoperabilnost (tzv.TSI) u tim slu\u010dajevima nemaju alternativu te naglasio u kojim iznimnim prilikama se mogu primjenjivati nacionalna pravila umjesto TSI-a.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3456 \" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/20221022_100701-scaled-e1666893773157.jpg\" alt=\"\" width=\"646\" height=\"329\" \/><\/p>\n<p>Tre\u0107e predavanje odr\u017eao je <strong>prof. dr. sc. Mladen Vukomanovi\u0107<\/strong> koji dolazi sa Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu, a ujedno je i predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje projektima i potpredsjednika globalnog udru\u017eenja za upravljanje projektima. Profesor Vukomanovi\u0107 je kroz svoje predavanje i interakciju sa sudionicima radionice na vrlo jednostavan na\u010din ukazao na razli\u010dite primjene i korisnost projektnog pristupa te naglasio osnovne razlike izme\u0111u projekta i procesa. Njegovo predavanje je bilo izuzetno zanimljivo, ponajprije \u0161to se pojam &#8220;projekt&#8221; u na\u0161em \u017eeljezni\u010dkom sustavu izuzetno puno koristi, pa i u situacijama kad pojedina aktivnost nema obilje\u017eja projekta. Tijekom predavanja su prezentirani primjeri i rezultati svjetskih istra\u017eivanja koja su se bavila tra\u017eenjem naj\u010de\u0161\u0107ih uzroka neuspjeha pojedinih projekata, a sudionike je iznenadila \u010dinjenica koliku va\u017enu ulogu u neuspjehu ili ka\u0161njenju projekta ima lo\u0161a komunikacija me\u0111u \u010dlanovima projektnog tima ili s dionicima, prekasno uklju\u010divanje voditelja projekta u rad te njegova sposobnost.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3457 \" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/20221022_120405-scaled-e1666894903966.jpg\" alt=\"\" width=\"656\" height=\"313\" \/><\/p>\n<p>Radionica je zavr\u0161ila s predavanjem <strong>Ivice Gr\u0161kovi\u0107a<\/strong> iz Kon\u010dar KET-a, a tema je bila Projektiranje suvremenih \u017eeljezni\u010dkih vozila. Kroz vrlo detaljno i opse\u017eno predavanje o nastanku doma\u0107ih niskopodnih vlakova i izazovima na koje su nailazili Kon\u010darevi stru\u010dnjaci prilikom projektiranja i proizvodnje. Gr\u0161kovi\u0107 je posebno naglasio sustavni pristup razvoja vlakova od samog po\u010detka, \u0161to danas rezultira mogu\u0107no\u0161\u0107u proizvodnje razli\u010ditih vrsta vlakova na jednoj tehni\u010dkoj platformi po pitanju konstrukcije i elektromotornog pogona. Tako je iz prve serije elektromotornih vlakova razvijen i dizel-elektromotorni vlak, a na istoj bazi projektira se baterijski i elektro-baterijski vlak, \u0161to svakako olak\u0161ava proizvodnju i kasnije odr\u017eavanje tijekom eksploatacije. Kroz \u010ditav niz tehni\u010dkih informacija vezanih za razvoj niskopodnih vlakova koje je Gr\u0161kovi\u0107 iznio slu\u0161ateljima predavanja, stekao se jasan dojam koliko je Kon\u010dar Elektroindustrija sna\u017ean gospodarski \u010dimbenik u Hrvatskoj i okru\u017eenju, obzirom da je sposoban\u00a0 samostalno projektirati i proizvoditi motorne vlakove, koje se smatra izuzetno kompleksnim industrijskim proizvodom.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3459 \" src=\"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/20221022_151155-scaled-e1666933989120.jpg\" alt=\"\" width=\"660\" height=\"325\" \/><\/p>\n<p>Tre\u0107a radionica Akademije 21 zavr\u0161ila je u poslijepodnevnim satima 22. listopada 2022. s vrlo visokom ocjenom sudionika, a organizatori su sljede\u0107u najavili na prolje\u0107e 2023.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-3452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhivanovosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3452"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3452\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3462,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3452\/revisions\/3462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hdzi.hr\/wpnew\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}