<\/p>\n
Hrvatsko dru\u0161tvo \u017eeljezni\u010dkih in\u017eenjera<\/strong> u suradnji s Hrvatskom udrugom za vodik <\/strong>i\u00a0pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture<\/strong>, 21. rujna 2023. organiziralo je Konferenciju o alternativnim pogonima \u017eeljezni\u010dkih vozila. <\/strong>Konferencija je odr\u017eana u kongresnoj dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, na Prisavlju, a sudjelovalo je preko 150 sudionika.<\/p>\n Primarni motiv za organizaciju konferencije\u00a0 bio u Europskom zelenom planu EK koja\u00a0 je dekarbonizaciju i ubla\u017eavanje klimatskih promjena postavila na sam vrh svojih politi\u010dkih prioriteta. Kako prometni sektor sudjeluje s gotovo 30% emisija stakleni\u010dkih plinova u EU-u, evidentno je kako unutar njega postoje velike rezerve za smanjenje tog udjela. Ove rezerve ponajprije treba tra\u017eiti u sna\u017enijoj afirmaciji \u017eeljezni\u010dkog prometa koji mo\u017ee u znatnoj mjeri doprinijeti\u00a0 dekarbonizaciji i ubla\u017eavanju klimatskih promjena, ali i ostvarivanju drugih sveobuhvatnih prioritetnih politika EU-a.<\/p>\n U tom smislu \u017eeljeznica budu\u0107nosti name\u0107e se kao vode\u0107i vid kopnenog prijevoza, a da bi se to ostvarilo tra\u017ee se rje\u0161enja u modernizaciji \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, poglavito podizanju brzina na prugama i njihovoj elektrifikaciji, a gdje to nije mogu\u0107e ili isplativo, u primjeni vozila na alternativne pogone. U skladu s tim, ova konferencija imala za cilj predstaviti mogu\u0107e koncepte i trendove u primjeni najnovijih tehnologija u \u017eeljezni\u010dkom sektoru pred kojima je puna afirmacija u narednom razdoblju.<\/p>\n Organizatori su na konferenciji \u017eeljeli okupiti :<\/p>\n Konferencija je po\u010dela u 9.30 sati s blokom pozdravnih govora predstavnika organizatora, pokrovitelja te Ministarstva gospodarska i regionalnog razvoja. Tako su se skupu s pozdravnim rije\u010dima obratili Goran Horvat<\/strong>, predsjednik HD\u017dI-a, prof. emer. dr. sc.<\/strong> Frano Barbir<\/strong>, predsjednik HUV-a, Vjekoslav Juki\u0107<\/strong>, na\u010delnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u MINGOR-u i Jasna Divi\u0107<\/strong>, ravnateljica Uprave za \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu i promet u MMPI-u.<\/p>\n Nakon pozdravnih govora, zapo\u010deo je blok s predavanjima koji je svojim predavanjem otvorila izv. prof. dr. sc.<\/strong> Ankica Kova\u010d <\/strong>s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Profesorica Kova\u010d je govorila o zelenoj energetskoj revoluciji i va\u017enosti vodika u postizanju njenih ciljeva te se u kratkim crtama osvrnula na potencijal vodika i legislativno upori\u0161te za njegovu primjenu u europskom strate\u0161kim dokumentima. Neizostavno je bilo spomenuti i kako stoje stvari po tom pitanju u RH i gdje postoje rezerve za unaprje\u0111enje njegove zna\u010dajnije primjene u nas. U izlaganju je spomenuta Hrvatska strategija za vodik koja se oslanja na EU strategiju za vodik te prilike i izazovi s kojima se treba suo\u010diti kako bi njegova primjena postala ve\u0107a i operabilnija.<\/p>\n Drugo po redu izlaganje imao je prof. dr. sc.<\/strong> Mladen Nik\u0161i\u0107<\/strong> s Fakulteta prometnih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, u kojem je detaljnije analizirao alternative tradicionalnim pogonima za \u017eeljezni\u010dka vozila. Profesor Nik\u0161i\u0107 je na vrlo pregledan na\u010din prikazao prednosti i mane svih primjenjivih pogonskih sustava za \u017eeljezni\u010dka vozila. Predavanje je zaklju\u010deno \u010dinjenicom da su me\u0111u alternativnim pogonima \u017eeljezni\u010dkih vozila, hibridni elektro-baterijski vlakovi trenutno najzastupljeniji u eksploataciji uz \u010dinjenicu da baterije predstavljaju ograni\u010davaju\u0107i faktor, iako se baterijska tehnologija neprestano razvija po pitanju kapaciteta i sigurnosti. Vlakovi pogonjeni vodikom imaju prednost po pitanju dometa, no njihova zna\u010dajnija primjena\u00a0 iziskuje rje\u0161avanje brojnih nepoznanica po pitanju proizvodnje, distribucije i skladi\u0161tenja vodika.<\/p>\n Mario \u0160imi\u0107<\/strong> iz H\u017d Putni\u010dkog prijevoza predstavio je kompaniju iz koje dolazi i sudionike upoznao sa strukturom i planovima za razvoj voznog parka jedinog hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog putni\u010dkog prijevoznika. U svom izlaganju naglasio je da H\u017dPP-u jedan od ve\u0107ih problema predstavljaju neelektrificirane pruge na kojima trenutno voze dizel-motorni vlakovi, koji su stari i po 40 godina. Nagla\u0161eno je kako H\u017dPP od 2014. godine aktivno obnavlja svoj vozni park najve\u0107im dijelom nabavljaju\u0107i\u00a0 elektro-motorne vlakove za regionalni i gradsko-prigradski promet. No, zbog starosti i dotrajalosti postoje\u0107ih dizel-motornih vlakova, od 2016. godine nabavljaju se i niskopodni DMV-ovi serije 7 023 s ciljem da ih do 2025. bude u prometu ukupno dvanaest. Uz navedene dizelske vlakove, H\u017dPP ima namjeru nabaviti i 4 hibridna elektro-baterijska vlaka te 4 potpuno baterijska vlaka do 2027. godine.<\/p>\n Nakon predstavnika H\u017dPP-a, prezentaciju je odr\u017eao\u00a0 Aivars Starikovs iz <\/strong>asocijacije Hydrogen Europe, fokusiraju\u0107i se na primjenu \u017eeljezni\u010dkih vodikovih vozila na europskom tr\u017ei\u0161tu. Predstavio je trenutno dostupne vlakove vi\u0161e renomiranih proizvo\u0111a\u010da i planove pojedinih \u017eeljezni\u010dkih prijevoznika Europe u pogledu nabave\u00a0 vlakova ove vrste. Gospodin Starikovs je na kraju svog izlaganja naveo i neke izazove koji su evidentni u primjeni vodika kao goriva za pogon \u017eeljezni\u010dkih vozila. U tom smislu svakako treba navesti dostupnost vodika i njegovu cijena, financiranje vlakova na vodik kao i vrijeme isporuke istih od strane proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Nakon pauze za kavu, nastavljen je blok s predavanjima namijenjen izlaga\u010dima iz \u017eeljezni\u010dke industrije. Prvi od izlaga\u010da bio je Josip Nini\u0107<\/strong>, predsjednik Uprave KON\u010cAR-Elektri\u010dna vozila koji je sudionike konferencije upoznao s portfolijom kompanije i proizvodnim planovima. KON\u010cAR-Elektri\u010dna vozila nastoje pratiti doga\u0111anja i potrebe na doma\u0107em \u017eeljezni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu stoga su razvoj i proizvodnja \u017eeljezni\u010dkih vozila najvi\u0161e prilagodili potrebama nacionalnog putni\u010dkog \u017eeljezni\u010dkog prijevoznika koji je u ovom trenutku i najve\u0107i kupac. U tom smislu je i razvijen Kon\u010darev niskopodni vlak baziran na istoj platformi, dok su energetsko-pogonski ure\u0111aji promjenjivi i prilagodljivi, ovisno o vrsti vlaka. Tako na istoj platformi niskopodnog vlaka, Kon\u010dar proizvodi elekto-motorne i dizel-motorne vlakove, a u proizvodnji su elektro-baterijski i potpuno baterijski elektri\u010dni vlakovi koji \u0107e biti isporu\u010deni H\u017dPP-u. Osim ovih vlakova, sudionici konferencije mogli su \u010duti kako je Kon\u010dar razvio i punja\u010de za punjenje baterija te\u00a0 da radi na razvoju vlaka na pogon vodikom.<\/p>\n Bruno Gabud<\/strong> iz kompanije Siemens Mobility govorio je o razvoju Siemens-ovih vlakova s alternativnim pogonima te spomenuo kako je prvi elekto-batrijski vlak tipa Desiro ML Cityjet eco proizveden jo\u0161 2017. i u eksploataciji se na\u0161ao na prugama austrijskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica godinu dana kasnije. Ve\u0107 2020. godine na prugama se mogao vidjeti nasljednik ovog vlaka pod komercijalnim imenom Mireo Plus B, na \u010dijoj platformi je razvijen i Mireo Plus H pogonjen vodikom. U izlaganju je bilo zanimljivo vidjeti rezultate simulacije vo\u017enje vlaka Mireo Plus H izme\u0111u Zagreba i Splita, baziranim na elementima voznog reda vlakova 521 i 522. Prema simulacijskim izra\u010dunima, u smjeru prema Splitu postignuto je skra\u0107enje voznog vremena od 16 minuta, a prema Zagrebu 23 minute, a domet vlaka s jednim punjenjem iznosio bi izme\u0111u 700 i 800 kilometara.<\/p>\n \u0110urica Mi\u0161in<\/strong> iz Alstoma odr\u017eao je posljednje predavanje konferencije i predstavio portfolio kompanije te detaljnije prikazao dostignu\u0107a Alstoma na podru\u010dju vlakova pogonjenih vodikom. Naime, Alstom-ov vlak na pogon vodikom Coradia iLint od kad je proizveden 2018. godine, pro\u0161ao je brojne ispitne vo\u017enje u razli\u010ditim europskim zemljama, a u Njema\u010dkoj su kod jednog privatnog prijevoznika dva vlaka u stalnoj komercijalnoj uporabi. Prije otprilike godinu dana, Coradia iLint je na dionici izme\u0111u ju\u017ene i sjeverne Njema\u010dke s jednim punjenjem vodika uspio pre\u0107i 1.175 kilometara \u0161to je vrlo dobar rezultat. Da se Alstom ne namjerava fokusirati\u00a0 samo na europsko \u017eeljezni\u010dko tr\u017ei\u0161te, potvr\u0111uje i \u010dinjenica da je ovaj vlak u eksploataciji od lipnja ove godine i u Kanadi.<\/p>\n Zavr\u0161etkom posljednjeg predavanja, konferencija je zavr\u0161ena, a za sve sudionike bio je organiziran domjenak. Prema popunjenosti i utiscima brojnih sudionika, konferencija je bila izuzetno uspje\u0161na, \u0161to je dokaz organizatorima da stru\u010dna javnost treba i rado posje\u0107uje stru\u010dne skupove poput ovog.<\/p>\n Zadovoljstvo organizacijom iskazali su i partneri konferencije Kon\u010dar<\/strong> i Alstom<\/strong> te sponzori: \u00a0Altpro<\/strong>, Messer Croatia plin<\/strong> i Toyota Hrvatska<\/strong>.<\/p>\n Prezentacije<\/span>:<\/strong><\/span><\/p>\n\n