<\/p>\n
U skladu s najavom, 11. studenog 2023. odr\u017eana je peta po redu radionica Akademija 21 u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. Radionica je otvorena predstavljanjem monografije \u201e150 godina pruge Karlovac \u2013 Rijeka 1873.-2023.\u201c, koji je ove godine izdalo Hrvatsko dru\u0161tvo \u017eeljezni\u010dkih in\u017eenjera u suradnji s H\u017d Putni\u010dkim prijevozom. U nastavku su odr\u017eana jo\u0161 \u010detiri stru\u010dna predavanja koja su prikazala upravljanje rizicima u cilju osiguranja sigurnosti u \u017eeljezni\u010dkom prometu, zatim su prikazani zahtjevi EU regulative vezani za sustav informiranja putnika u \u017eeljezni\u010dkom prometu, trendovi razvoja \u017eeljezni\u010dkih vozila s hibridnim pogonom i na kraju je prikazana tema vezano uz primjenu mjera za\u0161tite okoli\u0161a pri planiranju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/strong><\/p>\n Na po\u010detku predavanja Tomislav Prpi\u0107<\/b> je prezentirao nedavno izdanu monografiju pod nazivom \u201e150 godina pruge Karlovac \u2013 Rijeka 1873.-2023.\u201c koja je izdana u znak obilje\u017eavanja 150 godina od pu\u0161tanja u promet pruge Karlovac \u2013 Rijeka. Napomenuto je da su autori monografije zaljubljenici u \u017eeljeznicu koji su svojim entuzijazmom i profesionalnim pristupom prikupili velik broj podataka i informacija te ih objedinili na znanstvenoj razini. Knjiga je nakon predstavljanja podijeljena svim sudionicima radionice.<\/p>\n Prvo stru\u010dno predavanje<\/span><\/a> odr\u017eao je prof.dr.sc. Bogdan Zgonc<\/strong> koji je prikazao va\u017enost procjene rizika kod promjena u \u017eeljezni\u010dkim sustavima. Kroz predavanje se prikazalo kada je obvezna procjena rizika te sam postupak od odgovaraju\u0107eg tijela za procjenu sigurnosti AsBo (Assessment body). Napomenuto je da je obvezna primjena procjene rizika u slu\u010daju da to tra\u017ee tehni\u010dke specifikacije interopearbilnosti te u slu\u010daju slo\u017eenih promjena koje se doga\u0111aju u \u017eeljezni\u010dkom sustavu. Spomenuto je da u Hrvatskoj jo\u0161 nema akreditiranih tijela za procjenu rizika, a koji su sve registrirani mo\u017ee se vidjeti u bazi Europske agencije za \u017eeljeznicu. Drugo predavanje<\/a><\/span>\u00a0 na temu Tehni\u010dkih specifikacija interoperabilnosti odr\u017eao je mag. Toma\u017e Motoh<\/strong> te predstavio va\u017ee\u0107e uredbe koje ure\u0111uju i \u0161tite prava putnika u \u017eeljezni\u010dkom prometu, a sve u cilju unaprje\u0111ivanja kvalitete i usluga \u017eeljezni\u010dkog putni\u010dkog prometa. Predavanje je obuhvatilo obveze upravitelja infrastrukture te obveze putni\u010dkih prijevoznika uz komentare o primjeni pru\u017eanja pojedinih informacija ovisno o tehni\u010dkim mogu\u0107nostima sustava. Nagla\u0161eno je kako propisane i neophodne informacije imaju zadatak informirati putnike \u2013 korisnike \u017eeljezni\u010dkog prijevoza u svim fazama putovanja, od faze planiranja pa sve do pru\u017eanja informacija u vozilima, tijekom putovanja. Tre\u0107im predavanjem<\/a><\/span> prof.dr.sc. Mladen Nik\u0161i\u0107<\/strong> je prikazao trendove razvoja \u017eeljezni\u010dkih vozila na alternativne pogone, kao nadomjestak elektri\u010dnog napajanja iz infrastrukturnog elektro-energetskog podsustava. U svom izlaganju usporedio je vi\u0161e vrsta pogonskih sustava za \u017eeljezni\u010dka vozila kroz parametre gusto\u0107a energije<\/em> i stupanj pretvorbe energije u rad<\/em> te naglasio da su to najva\u017eniji parametri za kvalitetnu ocjenu primjene pojedinih pogonskih sustava. Osim toga, napomenuo je da va\u017enu ulogu kod odabira pogona ima doseg koji pojedina vrsta pogona pru\u017ea te zna\u010dajke pru\u017ene trase na kojoj se vozilo namjerava koristiti. Na kraju je zaklju\u010deno da su danas najzastupljenija i najpopularnija hibridna vozila na baterijsko-elektri\u010dni pogon i to poglavito u putni\u010dkom prijevozu. Posljednje predavanje<\/span> je odr\u017eala<\/span><\/a> univ.spec.aedif.<\/strong> Snje\u017eana Krznari\u0107<\/strong>, kojim je prikazana vrlo aktualna tema vezana uz za\u0161titu okoli\u0161a i primjenu mjera za\u0161tite pri planiranju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture. Izneseni su ciljevi Europskog Zelenog plana koji obuhva\u0107a inicijative iz podru\u010dja klime, okoli\u0161a, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i odr\u017eivog financiranja, a prema kojem se te\u017ei posti\u0107i nulta stopa emisija stakleni\u010dkih plinova do 2050. godine. Zatim je prikazana problematika vezana uz klimatske promjene te smjernice prema kojima je potrebno pripremiti infrastrukturu u skladu sa zadanim europskim standardima. Nagla\u0161eno je kako kod pripreme \u017eeljezni\u010dkih infrastrukturnih projekata treba uzeti u obzir da \u00a0izgra\u0111ena infrastruktura ima dugi uporabni vijek te je stoga bitno pripremiti projekte za klimatski neutralnu i klimatsku otpornu prometnu infrastrukturu. Petu po redu radionicu Akademije 21 sudionici su ocijenili vrlo visokom ocjenom, u programskom i organizacijskom segmentu, \u0161to je ispunilo cilj organizatora i Dru\u0161tva.<\/p>\n