Hrvatsko društvo željezničkih inženjera je strukovna udruga koja se zalaže za afirmaciju željeznice kao ekološki prihvatljivog, energetski učinkovitog, konkurentnog i sigurnoga prometnog sustava. Izdajemo jedini stručni časopis željezničke tematike u Hrvatskoj te licenciramo inženjere za zvanje EURAIL-ING.

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera je strukovna udruga koja se zalaže za afirmaciju željeznice kao ekološki prihvatljivog, energetski učinkovitog, konkurentnog i sigurnoga prometnog sustava. Izdajemo jedini stručni časopis željezničke tematike u Hrvatskoj te licenciramo inženjere za zvanje EURAIL-ING.

   

   

Elektromotorni i dizel-motorni vlakovi domaćega proizvođača Končar – Električnih vozila već su dobro poznati na našima prugama i veliko su osvježenje u floti vozila domaćega prijevoznika. Osim što su ih putnici koji se njima voze izvrsno prihvatili i u eksploataciji su se pokazali vrlo pouzdani i jednostavni  za održavanje. To potvrđuje i odabir vlakova Končar – Električnih vozila na međunarodnome natječaju HŽ Putničkog prijevoza za nabavu 21 elektromotornog vlaka sufinanciranog iz EU-ovih fondova. Povodom nedavnoga potpisivanja toga vrlo važnog ugovora za hrvatski željeznički sektor razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Bahunom, zamjenikom predsjednika Uprave Končar-Elektroindustrije d.d.

 Kada je počeo i kako je tekao razvoj vlakova?

Razvoju novih vlakova prethodile su važne razvojne aktivnosti Končar – Instituta za elektrotehniku između 1993. i 2000. Svjesni velikoga potencijala (više milijardi kuna) na hrvatskome tržištu i nama bliskim tržištima već tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća razvoj smo planirali tako da usvojimo ključna rješenja za vozila poput modernih tramvaja i vlakova.

U tržišnim uvjetima, ali i ratnim vremenima, trebalo je u punoj financijskoj odgovornosti pronaći kupca i prodati mu proizvod koji je tek trebalo razviti. Radilo se primarno o proizvodima iz područja energetske elektronike i mikroprocesorskih sustava upravljanja koji su bili ključni za kasnije modernizacije (digitalizacije) lokomotiva i za razvoj tramvaja i vlakova.

Već u tome vremenu je od velike važnosti bila suradnja s Hrvatskim željeznicama. Zahvaljujući toj suradnji mogli smo raditi na projektima koji su nas vodili do razvoja najsloženijih sustava kakvi su niskopodni električni i dizel-električni vlakovi.

Godine 1994. dovršen je razvoj 400 kVA pretvarača za modernizacije dizel-električnih lokomotiva za Hrvatske željeznice. To je bio naš prvi pretvarač za tračnička vozila, za napon od 1500 v DC, izveden s elektroničkim poluvodičkim ventilom isklopivim preko upravljačke elektrode (GTO), mikroprocesorskim sustavom upravljanja i svjetlovodima za prijenos signala.

U to vrijeme počeli smo razvijati višesustavne pretvarače s IGBT tranzistorima za moderne europske putničke vagone. Ti su pretvarači bili i za napon kontaktnoga voda od 3 kV DC, za koji prije toga u Končaru nismo imali rješenja, a njihova je isporuka počela 1997.

Uspješan razvoj niskopodnih tramvaja za Grad Zagreb bio je dobra osnova za razvoj modernih niskopodnih vlakova. Za novi tramvaj trebalo je razviti potpuno novu opremu, uključujući i glavni elektromotorni pogon s asinkronim motorima i vektorskom regulacijom brzine, za što do tada nismo imali iskustva. S istraživačko-razvojnim aktivnostima na glavnome elektromotornom pogonu, pomoćnim sustavima napajanja i mikroprocesorskim sustavima upravljanja za novi tramvaj u Končar-Institutu za elektrotehniku počeli smo krajem devedesetih godina prošloga stoljeća.

Tijekom razvoja niskopodnih tramvaja Hrvatske željeznice i Grad Zagreb pokrenuli su inicijativu za definiranje tehničkih zahtjeva i nabavu 18 niskopodnih vlakova za prigradski prijevoz za Grad Zagreb. Velike strane tvrtke predlagale su rješenja zajedno s TŽV-om „Gredelj“, koji je bio percipiran kao proizvođač vlakova, dok je Končar eventualno trebao isporučiti određenu opremu.

Nakon što je razvoj tramvaja bio dovršen i nakon što je gotovo sagrađen prvi tramvaj, godine 2005. u Grupi Končar provedeno je restrukturiranje kojim je od društva Končar – Električne lokomotive osnovan centar kompetentnosti za električna tračnička vozila. U tome društvu pod novim nazivom Končar – Električna vozila osim lokomotivama bavimo se tramvajima i vlakovima.

U takvoj situaciji odlučili smo u Končar – Električnim vozilima, zajedno s našim tvrtkama iz Grupe, ponajprije s Institutom, INEM-om, GIM-om, D&ST-om, pokrenuti razvoj električnih vlakova za gradsko-prigradski i regionalni prijevoz.

Istodobno smo s Hrvatskim željeznicama i TŽV-om „Gredelj“ radili na definiranju zahtjeva za te vlakove kako bi razvoj tekao u pravome smjeru. U jednoj fazi razvoja 2008., kada situacija u Hrvatskim željeznicama vezana uz nabavu novih vlakova još nije bila jasna, uspjeli smo potpisati ugovor za prvi vlak sa ŽFBH-om, s kojim smo ostvarili dobru suradnju na modernizaciji lokomotiva. Tako smo dovršili vlak koji je bio razvijen i proizveden prema vrlo sličnim tehničkim zahtjevima kakve je definirao i HŽ Putnički prijevoz.

To je bilo ključno da postignemo kvalitetniju suradnju s HŽ-om i TŽV-om „Gredelj“ te da istisnemo velike strane tvrtke koje su Gredelju nudile suradnju, ali s udjelom posla u Hrvatskoj od tek oko 15 posto.

Ugovor s HŽPP-om za prototip električnoga vlaka potpisan je 2009. Zapravo, potpisana su dva ugovora za dva prototipa električnih vlakova. Ugovor za prototip električnoga vlaka za regionalni prijevoz s HŽPP-om uime konzorcija Končar-Gredelj potpisala su Končar – Električna vozila, dok je ugovor za prototip gradsko-prigradskoga vlaka uime tog istog konzorcija potpisao TŽV „Gredelj“. Oba vlaka razvijena su u Končaru i to na istoj platformi, što je važno i za niže troškove tijekom životnoga vijeka. Odgovornost za tehničko rješenje bila je na strani Končara koji je i bio vlasnik dokumentacije. TŽV „Gredelj“ je kao konzorcijalni partner proizvodio mehaničke konstrukcije sanduka za prototip gradsko-prigradskoga vlaka i obavljao dio montaže tog vlaka. U Grupi Končar, osim što je razvijen vlak kao sustav, razvijeni su glavni podsustavi među kojima svakako treba izdvojiti sustav glavnoga elektromotornog pogona s transformatorima, elektroničkim pretvaračima,  vučnim motorima, te sustav mikroprocesorskoga upravljanja vlakom (DIRT), pogonska i slobodna postolja, konstrukcije sanduka te podsustav pomoćnih napajanja. Končar je također proveo sva potrebna tipska i serijska ispitivanja.  Dio tih ispitivanja proveden je na poligonu Velim u Češkoj te na češkim i hrvatskim prugama. Okviri postolja ispitani su u Njemačkoj, a sanduke je ispitala austrijska ovlaštena tvrtka.

Kada je prvi vlak pušten u promet i kakva je bila dinamika isporuke?

Prvi električni vlak za Hrvatske željeznice proizveden je 2010. i iste je godine bio izložen na Berlinskome sajmu. Vlak je isporučen 2011. i od tada je u redovitome prometu.Prototipovi vlakova ugovoreni su u cilju da se prije nabave serije vlakova u prometu provjere prometno-tehničke karakteristike vlakova koji su razvijeni prema zahtjevima HŽ-a.

Istodobno s potpisivanjem ugovora za prototipove električnih vlakova TŽV Gredelj je uime konzorcija Končar-Gredelj potpisao ugovor za prototip dizel-električnog vlaka. Za taj su se vlak koristila postolja tvrtke Siemens koja je TŽV „Gredelj“ već kupio te je po uzoru na Siemensov vlak s takvim postoljima i sandukom u aluminijskoj izvedbi izradio konstrukciju sanduka u čeličnoj izvedbi. Siemensova postolja i čelične metalne konstrukcije sanduka prvotno su bile planirane za izvedbu električnoga vlaka za koji je još od iste tvrtke trebalo kupiti preostalu opremu. S obzirom na to da je Končar u tome trenutku već imao dovršen prototip električnoga vlaka za ŽFBH, za koji je također razvio i proizveo glavne podsustave, HŽ, TŽV „Gredelj“ i Končar dogovorili su to da će se kupljena postolja i sanduci razvijeni u Gredelju iskoristiti za dizel-električni vlak. Končar je preuzeo obavezu razvoja električne i elektroničke opreme i instalacija, pretvarača glavnoga elektromotornog pogona, pomoćnog sustava napajanja, mikroprocesorskog sustava upravljanja glavnim pogonom i vlakom kao sustavom te dizajna i izvedbe upravljačnice  toga vlaka. Vlak je bio završno montiran u Gredelju i isporučen HŽ-u 2012.

Nakon uspješno provedenih ispitivanja prototipova vlakova u redovitome prometu i uz određene promjene zahtjeva na temelju rezultata iz redovitoga prometa, početkom 2014. potpisan je ugovor za 44 vlaka (32 električna i 12 dizel-električnih) za HŽ Putnički prijevoz u vrijednosti oko 220 milijuna eura. Isporuke su počele 2015.

U ugovoru za 44 vlaka za HŽPP dvanaest je dizel-električnih niskopodnih vlakova. To je označilo nastavak razvoja kojim smo proširili naš program. Prvi od ugovorenih 12 dizel-električnih vlakova razvijen je u Končaru prema izmijenjenim tehničkim zahtjevima nakon prometno-tehničkih ispitivanja prototipova u eksploataciji i na istoj platformi kao i električni vlakovi za gradsko-prigradski i regionalni prijevoz kako bi bili osigurani što niži troškovi održavanja flote vlakova. Taj je vlak morao biti razvijen prema normama koje se odnose i na crash test i interoperabilnost.

Godine 2020., nakon što je proveden međunarodni otvoreni postupak javne nabave, potpisan je novi ugovor za novi 21 vlak u vrijednosti 115 milijuna eura.

Kako vidite daljnji razvoj vlakova?

Daljnji razvoj vlakova ide u smjeru sve veće primjene baterija za neelektrificirane pruge, hibridnih rješenja (kontaktni vod i baterije) za elektrificirane i neelektrificirane pruge te primjene vodika. Rješenje s vodikom bit će u široj komercijalnoj primjeni radi zahtjevne infrastrukture i još nekih tehnoloških izazova te više cijene s određenim vremenskim odmakom. Već ranije smo koncipirali rješenje dizel-hibridnog vlaka (dizel-električni agregat i baterija kao izvori energije), ali iz ekoloških razloga svjesni smo toga da su sve manji izgledi za takve vlakove, pogotovo ako ih se želi nabavljati sredstvima fondova Europske unije. Takav smo vlak ponajprije htjeli ponuditi za dionicu prema Splitu, na kojoj je znatan dio pruge neelektrificiran. Svjesni toga i sada radimo na definiranju električnih hibridnih vlakova (kontaktni vod i baterija) koje optimiramo za konfiguracije hrvatskih pruga, ali i za HŽPP-ove prometno-tehničke planove. Želimo s HŽPP-om ponovno ugovoriti prototipove vlakova koji će se nabavljati u budućnosti, kako bi mi mogli kvalitetno voditi razvoj u koji moramo uložiti znatna vlastita sredstva, a HŽPP bi mogao provjeriti prometno-tehničke karakteristike prije nabave serije vlakova i na taj način omogućiti nabavu kvalitetnih vozila za svoje uvjete. Kao i kod ranijih ugovaranja, prototipovi bi se ugovorili po komercijalnim cijenama vlakova i oni bi se poslije koristili u redovitome prometu. Ulaganja u razvoj ostaju naša obaveza. Za te se izazove sustavno pripremamo. U Končar – Električnim vozilima već određeno vrijeme radimo na razvoju takvih vozila kao sustava, a u drugim društvima Grupe Končar istodobno je počeo razvoj podsustava koji su potrebni za takve nove vlakove. U svemu tome nam je opet potrebno partnerstvo s HŽPP-om, koje je na tržišnim osnovama i u obostranome interesu.