Hrvatsko društvo željezničkih inženjera u suradnji s Hrvatskom udrugom za vodik i pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, 21. rujna 2023. organiziralo je Konferenciju o alternativnim pogonima željezničkih vozila. Konferencija je održana u kongresnoj dvorani Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, na Prisavlju, a sudjelovalo je preko 150 sudionika.
Primarni motiv za organizaciju konferencije bio u Europskom zelenom planu EK koja je dekarbonizaciju i ublažavanje klimatskih promjena postavila na sam vrh svojih političkih prioriteta. Kako prometni sektor sudjeluje s gotovo 30% emisija stakleničkih plinova u EU-u, evidentno je kako unutar njega postoje velike rezerve za smanjenje tog udjela. Ove rezerve ponajprije treba tražiti u snažnijoj afirmaciji željezničkog prometa koji može u znatnoj mjeri doprinijeti dekarbonizaciji i ublažavanju klimatskih promjena, ali i ostvarivanju drugih sveobuhvatnih prioritetnih politika EU-a.
U tom smislu željeznica budućnosti nameće se kao vodeći vid kopnenog prijevoza, a da bi se to ostvarilo traže se rješenja u modernizaciji željezničke infrastrukture, poglavito podizanju brzina na prugama i njihovoj elektrifikaciji, a gdje to nije moguće ili isplativo, u primjeni vozila na alternativne pogone. U skladu s tim, ova konferencija imala za cilj predstaviti moguće koncepte i trendove u primjeni najnovijih tehnologija u željezničkom sektoru pred kojima je puna afirmacija u narednom razdoblju.
Organizatori su na konferenciji željeli okupiti :
- stručnjake iz željezničkog i gospodarskog sektora Hrvatske i Europe,
- predstavnike i dužnosnike nadležnih ministarstva,
- predstavnike agencija vezenih za financiranje iz EU fondova i
- akademsku zajednicu koja se bave željezničkim pogonskim i vodikovim tehnologijama
Konferencija je počela u 9.30 sati s blokom pozdravnih govora predstavnika organizatora, pokrovitelja te Ministarstva gospodarska i regionalnog razvoja. Tako su se skupu s pozdravnim riječima obratili Goran Horvat, predsjednik HDŽI-a, prof. emer. dr. sc. Frano Barbir, predsjednik HUV-a, Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u MINGOR-u i Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u MMPI-u.
Nakon pozdravnih govora, započeo je blok s predavanjima koji je svojim predavanjem otvorila izv. prof. dr. sc. Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Kovač je govorila o zelenoj energetskoj revoluciji i važnosti vodika u postizanju njenih ciljeva te se u kratkim crtama osvrnula na potencijal vodika i legislativno uporište za njegovu primjenu u europskom strateškim dokumentima. Neizostavno je bilo spomenuti i kako stoje stvari po tom pitanju u RH i gdje postoje rezerve za unaprjeđenje njegove značajnije primjene u nas. U izlaganju je spomenuta Hrvatska strategija za vodik koja se oslanja na EU strategiju za vodik te prilike i izazovi s kojima se treba suočiti kako bi njegova primjena postala veća i operabilnija.
Drugo po redu izlaganje imao je prof. dr. sc. Mladen Nikšić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u kojem je detaljnije analizirao alternative tradicionalnim pogonima za željeznička vozila. Profesor Nikšić je na vrlo pregledan način prikazao prednosti i mane svih primjenjivih pogonskih sustava za željeznička vozila. Predavanje je zaključeno činjenicom da su među alternativnim pogonima željezničkih vozila, hibridni elektro-baterijski vlakovi trenutno najzastupljeniji u eksploataciji uz činjenicu da baterije predstavljaju ograničavajući faktor, iako se baterijska tehnologija neprestano razvija po pitanju kapaciteta i sigurnosti. Vlakovi pogonjeni vodikom imaju prednost po pitanju dometa, no njihova značajnija primjena iziskuje rješavanje brojnih nepoznanica po pitanju proizvodnje, distribucije i skladištenja vodika.
Mario Šimić iz HŽ Putničkog prijevoza predstavio je kompaniju iz koje dolazi i sudionike upoznao sa strukturom i planovima za razvoj voznog parka jedinog hrvatskog željezničkog putničkog prijevoznika. U svom izlaganju naglasio je da HŽPP-u jedan od većih problema predstavljaju neelektrificirane pruge na kojima trenutno voze dizel-motorni vlakovi, koji su stari i po 40 godina. Naglašeno je kako HŽPP od 2014. godine aktivno obnavlja svoj vozni park najvećim dijelom nabavljajući elektro-motorne vlakove za regionalni i gradsko-prigradski promet. No, zbog starosti i dotrajalosti postojećih dizel-motornih vlakova, od 2016. godine nabavljaju se i niskopodni DMV-ovi serije 7 023 s ciljem da ih do 2025. bude u prometu ukupno dvanaest. Uz navedene dizelske vlakove, HŽPP ima namjeru nabaviti i 4 hibridna elektro-baterijska vlaka te 4 potpuno baterijska vlaka do 2027. godine.
Nakon predstavnika HŽPP-a, prezentaciju je održao Aivars Starikovs iz asocijacije Hydrogen Europe, fokusirajući se na primjenu željezničkih vodikovih vozila na europskom tržištu. Predstavio je trenutno dostupne vlakove više renomiranih proizvođača i planove pojedinih željezničkih prijevoznika Europe u pogledu nabave vlakova ove vrste. Gospodin Starikovs je na kraju svog izlaganja naveo i neke izazove koji su evidentni u primjeni vodika kao goriva za pogon željezničkih vozila. U tom smislu svakako treba navesti dostupnost vodika i njegovu cijena, financiranje vlakova na vodik kao i vrijeme isporuke istih od strane proizvođača.
Nakon pauze za kavu, nastavljen je blok s predavanjima namijenjen izlagačima iz željezničke industrije. Prvi od izlagača bio je Josip Ninić, predsjednik Uprave KONČAR-Električna vozila koji je sudionike konferencije upoznao s portfolijom kompanije i proizvodnim planovima. KONČAR-Električna vozila nastoje pratiti događanja i potrebe na domaćem željezničkom tržištu stoga su razvoj i proizvodnja željezničkih vozila najviše prilagodili potrebama nacionalnog putničkog željezničkog prijevoznika koji je u ovom trenutku i najveći kupac. U tom smislu je i razvijen Končarev niskopodni vlak baziran na istoj platformi, dok su energetsko-pogonski uređaji promjenjivi i prilagodljivi, ovisno o vrsti vlaka. Tako na istoj platformi niskopodnog vlaka, Končar proizvodi elekto-motorne i dizel-motorne vlakove, a u proizvodnji su elektro-baterijski i potpuno baterijski električni vlakovi koji će biti isporučeni HŽPP-u. Osim ovih vlakova, sudionici konferencije mogli su čuti kako je Končar razvio i punjače za punjenje baterija te da radi na razvoju vlaka na pogon vodikom.
Bruno Gabud iz kompanije Siemens Mobility govorio je o razvoju Siemens-ovih vlakova s alternativnim pogonima te spomenuo kako je prvi elekto-batrijski vlak tipa Desiro ML Cityjet eco proizveden još 2017. i u eksploataciji se našao na prugama austrijskih državnih željeznica godinu dana kasnije. Već 2020. godine na prugama se mogao vidjeti nasljednik ovog vlaka pod komercijalnim imenom Mireo Plus B, na čijoj platformi je razvijen i Mireo Plus H pogonjen vodikom. U izlaganju je bilo zanimljivo vidjeti rezultate simulacije vožnje vlaka Mireo Plus H između Zagreba i Splita, baziranim na elementima voznog reda vlakova 521 i 522. Prema simulacijskim izračunima, u smjeru prema Splitu postignuto je skraćenje voznog vremena od 16 minuta, a prema Zagrebu 23 minute, a domet vlaka s jednim punjenjem iznosio bi između 700 i 800 kilometara.
Đurica Mišin iz Alstoma održao je posljednje predavanje konferencije i predstavio portfolio kompanije te detaljnije prikazao dostignuća Alstoma na području vlakova pogonjenih vodikom. Naime, Alstom-ov vlak na pogon vodikom Coradia iLint od kad je proizveden 2018. godine, prošao je brojne ispitne vožnje u različitim europskim zemljama, a u Njemačkoj su kod jednog privatnog prijevoznika dva vlaka u stalnoj komercijalnoj uporabi. Prije otprilike godinu dana, Coradia iLint je na dionici između južne i sjeverne Njemačke s jednim punjenjem vodika uspio preći 1.175 kilometara što je vrlo dobar rezultat. Da se Alstom ne namjerava fokusirati samo na europsko željezničko tržište, potvrđuje i činjenica da je ovaj vlak u eksploataciji od lipnja ove godine i u Kanadi.
Završetkom posljednjeg predavanja, konferencija je završena, a za sve sudionike bio je organiziran domjenak. Prema popunjenosti i utiscima brojnih sudionika, konferencija je bila izuzetno uspješna, što je dokaz organizatorima da stručna javnost treba i rado posjećuje stručne skupove poput ovog.
Zadovoljstvo organizacijom iskazali su i partneri konferencije Končar i Alstom te sponzori: Altpro, Messer Croatia plin i Toyota Hrvatska.
Prezentacije:
Fotogalerija:
