U skladu s najavom, 11. studenog 2023. održana je peta po redu radionica Akademija 21 u Hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. Radionica je otvorena predstavljanjem monografije „150 godina pruge Karlovac – Rijeka 1873.-2023.“, koji je ove godine izdalo Hrvatsko društvo željezničkih inženjera u suradnji s HŽ Putničkim prijevozom. U nastavku su održana još četiri stručna predavanja koja su prikazala upravljanje rizicima u cilju osiguranja sigurnosti u željezničkom prometu, zatim su prikazani zahtjevi EU regulative vezani za sustav informiranja putnika u željezničkom prometu, trendovi razvoja željezničkih vozila s hibridnim pogonom i na kraju je prikazana tema vezano uz primjenu mjera zaštite okoliša pri planiranju željezničke infrastrukture.
Na početku predavanja Tomislav Prpić je prezentirao nedavno izdanu monografiju pod nazivom „150 godina pruge Karlovac – Rijeka 1873.-2023.“ koja je izdana u znak obilježavanja 150 godina od puštanja u promet pruge Karlovac – Rijeka. Napomenuto je da su autori monografije zaljubljenici u željeznicu koji su svojim entuzijazmom i profesionalnim pristupom prikupili velik broj podataka i informacija te ih objedinili na znanstvenoj razini. Knjiga je nakon predstavljanja podijeljena svim sudionicima radionice.
Prvo stručno predavanje održao je prof.dr.sc. Bogdan Zgonc koji je prikazao važnost procjene rizika kod promjena u željezničkim sustavima. Kroz predavanje se prikazalo kada je obvezna procjena rizika te sam postupak od odgovarajućeg tijela za procjenu sigurnosti AsBo (Assessment body). Napomenuto je da je obvezna primjena procjene rizika u slučaju da to traže tehničke specifikacije interopearbilnosti te u slučaju složenih promjena koje se događaju u željezničkom sustavu. Spomenuto je da u Hrvatskoj još nema akreditiranih tijela za procjenu rizika, a koji su sve registrirani može se vidjeti u bazi Europske agencije za željeznicu. Drugo predavanje na temu Tehničkih specifikacija interoperabilnosti održao je mag. Tomaž Motoh te predstavio važeće uredbe koje uređuju i štite prava putnika u željezničkom prometu, a sve u cilju unaprjeđivanja kvalitete i usluga željezničkog putničkog prometa. Predavanje je obuhvatilo obveze upravitelja infrastrukture te obveze putničkih prijevoznika uz komentare o primjeni pružanja pojedinih informacija ovisno o tehničkim mogućnostima sustava. Naglašeno je kako propisane i neophodne informacije imaju zadatak informirati putnike – korisnike željezničkog prijevoza u svim fazama putovanja, od faze planiranja pa sve do pružanja informacija u vozilima, tijekom putovanja. Trećim predavanjem prof.dr.sc. Mladen Nikšić je prikazao trendove razvoja željezničkih vozila na alternativne pogone, kao nadomjestak električnog napajanja iz infrastrukturnog elektro-energetskog podsustava. U svom izlaganju usporedio je više vrsta pogonskih sustava za željeznička vozila kroz parametre gustoća energije i stupanj pretvorbe energije u rad te naglasio da su to najvažniji parametri za kvalitetnu ocjenu primjene pojedinih pogonskih sustava. Osim toga, napomenuo je da važnu ulogu kod odabira pogona ima doseg koji pojedina vrsta pogona pruža te značajke pružne trase na kojoj se vozilo namjerava koristiti. Na kraju je zaključeno da su danas najzastupljenija i najpopularnija hibridna vozila na baterijsko-električni pogon i to poglavito u putničkom prijevozu. Posljednje predavanje je održala univ.spec.aedif. Snježana Krznarić, kojim je prikazana vrlo aktualna tema vezana uz zaštitu okoliša i primjenu mjera zaštite pri planiranju željezničke infrastrukture. Izneseni su ciljevi Europskog Zelenog plana koji obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja, a prema kojem se teži postići nulta stopa emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Zatim je prikazana problematika vezana uz klimatske promjene te smjernice prema kojima je potrebno pripremiti infrastrukturu u skladu sa zadanim europskim standardima. Naglašeno je kako kod pripreme željezničkih infrastrukturnih projekata treba uzeti u obzir da izgrađena infrastruktura ima dugi uporabni vijek te je stoga bitno pripremiti projekte za klimatski neutralnu i klimatsku otpornu prometnu infrastrukturu. Petu po redu radionicu Akademije 21 sudionici su ocijenili vrlo visokom ocjenom, u programskom i organizacijskom segmentu, što je ispunilo cilj organizatora i Društva.
