Sabor HDŽI potvrdio staro vodstvo

Sabor HDŽI potvrdio staro vodstvo

Posljednji dan siječnja 2025. održan je redovni izborni sabor Hrvatskog društva željezničkih inženjera na kojem je odabrano vodstvo Društva za razdoblje iduće dvije godine. Osim izbora vodstva, na saboru je predsjednik podnio izvješće o radu, a Nadzorni odbor izvješće o provedenom nadzoru nad poslovanjem Društva. Sva izvješća prihvaćena su jednoglasno, a donesen je i okvirni program rada Društva za 2025.

Aktivnosti i poslovanje u skladu s planom

Izvršni potpredsjednik je prezentirao završni račun za 2023. koji bilježi razliku između ukupnih prihoda i rashoda od 74.402 kn, odnosno cca. 9.868 eura.  Završni račun je prihvaćen jednoglasno, nakon čega je predsjednik Horvat podnio izvješće o radu Društva u 2024. te ukratko naglasio najvažnije provedene aktivnosti, istaknuvši da su svi zacrtani godišnji ciljevi u potpunosti postignuti. Glavna urednica stručnog časopisa Željeznice 21 Snježana Krznarić informirala je prisutne kako je u časopisu 2024. objavljeno ukupno 15 stručnih radova te da su sva četiri broja časopisa izašla u planiranom roku. Na navedena izvješća Horvata i Krznarić, u ime Nadzornog odbora izvješće je podnio i Branko Korbar te zaključio  kako je kako je Društvo u 2024. vodilo poslovanje u skladu sa statutom te svim internim aktima i zakonskim propisima.

Financijski izazovna 2024. godina

Poslovodstvo Društva je tijekom 2024. godine s posebnom pozornošću pratilo izvršenje financijskog plana, s obzirom da je isti dodatno opterećen u rashodovnoj stavci koja se odnosi na zakup prostora Kluba HDŽI. Iz navedenog razloga prilikom donošenja Financijskog plana HDŽI za 2024. godinu predviđen je određena je određena između prihoda i rashoda. Predviđeno ja da ukupni rashodi budu veći od prihoda za 4.450,00 eura, što je prihvatljiv iznos s obzirom na financijsko stanje Društva. Iako se poslovodstvo Društva prema rashodima odnosilo vrlo oprezno, 2024. godina završila je s minusom od 5.262,57 eura.

Iskusnom sastavu Programskog vijeća još jedan mandat

Promjenom Statuta HDŽI prošle godine sastav Programskog vijeća smanjen je s 15 na 11 članova. Kako je još u studenom 2024. na radionici održanoj u Stubičkim Toplicama raspravljano o potrebi za korištenjem svih statutarnih organizacijskih potencijala Društva, prethodno Programsko vijeće je Saboru HDŽI predložilo novi sastav tog upravljačkog tijela. U tom smislu predloženo je da Goran Horvat dobije još jedan mandat u svojstvu predsjednika Društva što su zastupnici jednoglasno prihvatili.

Vodeći računa o iskustvu u radu te dosadašnjim rezultatima, zastupnicima je predložen sljedeći sastav Programskog vijeća: Željko Baršić, Edo Jakšić, Snježana Krznarić, Dean Lalić, izv. prof. dr. sc. Marjana Petrović, Janica Pezelj, Tomislav Prpić, Željka Sokolović, Dario Tomašec, Ivan Zekušić. Sabor je prijedlog jednoglasno prihvatio.

Potreba za strateškim odrednicama 

O dokumentu koji bi definirao strateški smjer rada Društva raspravljalo se još u studenom 2024. kad je Programsko vijeće analiziralo rad i okruženje HDŽI-a. Tada je dogovoreno da se s dokumentom pričeka do izbora novog sastava Programskog vijeća koje bi nastavilo s njegovom izradom.  Kao jednu od prvih zadaća novo izabranom Programskom vijeću Program rada za 2025. godinu je zadao izradu Strateškog plana HDŽI za razdoblje 2025 – 2027. Ovaj dokument  bi trebao poslužiti za izradu godišnjih planove rada.  Osim ove zadaće, jednoglasno izglasan Program rada HDŽI za 2025. u kratkim je crtama definirao smjernice godišnjeg djelovanja, vodeći računa da naglasak i dalje ostane na aktivnostima koje proizlaze iz statutarnih obveza i u skladu s raspoloživim resursima i kapacitetu Društva.

Financije i dalje u centru pozornosti

Financijski plan HDŽI za 2025. ima zadaću osigurati dovoljno sredstava za funkcioniranje Društva, ali i za realizaciju planiranih aktivnosti i projekata. Kako je već ranije rečeno, 2024. godina je za Društvo završila s malim odstupanjem od planiranog, međutim, u 2025. se očekuju još izazovniji momenti. U očekivanju i cilju osiguranja zakupa  prostorija Kluba HDŽI kojim Društvo upravlja već preko 20 godina, planirani su povećani izdaci, što dodatno opterećuje rashodovnu stavku. Detaljnijom analizom financijskog stanja 2024. i stanja u okruženju zaključeno je kako znatnije povećanje prihoda nije realno, stoga planirana razlika prihoda i rashoda iznosi – 9.450,00 eura.

Stručna potpora vodstvu i snažniji angažman svih članova

Tijekom kratke pauze saborske sjednice, održana je i konstituirajuća sjednica novo izabranog Programskog vijeća. Sjednica je održana kako bi se formirao Izvršni odbor i imenovali članovi na pojedine druge funkcije u Društvu, koje prema statutu imenuje ovo upravljačko tijelo. Izvršni odbor ponovno je izabran u istom sastavu, međutim odlučeno je da se iskoristi statutarna mogućnost imenovanja stručnih tijela koja bi pružala potporu Programskom vijeću po pitanju pojedinih područja važnih za djelovanje Društva. Sukladno tome, imenovani su koordinatori iz sastava prošlog Programskog vijeća i to: Alen Križić kao koordinator za međuinstitucionalnu suradnju, Damir Lazor kao koordinator za željezničku sigurnost i interoperabilnost te Mićo Dujak u svojstvu koordinatora za željezničku i IT industriju. Kao vrsni stručnjaci za pojedina područja od značaja za daljnji rad i razvoj HDŽI-a, od koordinatora se očekuje da stručna potpora vodstvu i aktivno sudjelovanje u svim značajnijim aktivnostima Društva. Takvim pristupom, vodstvo HDŽI-a željelo je dodatno razviti organizacijsku strukturu Društva te omogućiti aktivnije sudjelovanje u radu svim članovima, a osobito onima koji u svom segmentu profesionalnog djelovanja slove kao iskusni i cijenjeni stručnjaci.

 

Fotomonografija Josipa Webera o dubrovačkom Ćiru

Fotomonografija Josipa Webera o dubrovačkom Ćiru

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera objavilo je svoju četvrtu knjigu, dotično fotomonografiju koja nosi naslov “Željeznica u Dubrovniku i Konavlima”. Fotomonografija ima oko 180 stranica i sadržava 154 fotografije u crno bijeloj tehnici i u boji, a tekstovi i potpisi fotografija su na hrvatskom, engleskom i njemačkim jeziku. Autor fotomonografije je Josip Weber, a stručni suradnici su Herbert Stemmler, Božo Lasić i Tomislav Prpić .

Kada je riječ o Dubrovniku, teško je reći nešto novo jer su o ljepotama i povijesti ovoga jedinstvenog grada pisali njegovi mnogobrojni zaljubljenici i poznavatelji. Međutim, postoji povijesna činjenica koja se danas rijetko spominje, a ta je da je Dubrovnik imao i željeznicu – legendarnog Ćira. Ćira se sjećaju samo stariji stanovnici Dubrovnika i njegova zaleđa jer je posljednji put prugom vozio davne 1976. godine. Na njega danas podsjećaju jedino pokoja preostala zgrada, tunel ili ostaci trase u brdu, a njegovi su tragovi u gradu gotovo izbrisani.

Da Ćiro ne bude zaboravljen, pobrinuli su se mnogi. Svatko od njih na svoj je način zapisom, izložbom, knjigom ili predavanjem prikazao toga čeličnog mališana koji je 75 godina uporno vijugao vrletima i kamenjarom dubrovačke okolice prevozeći putnike i teret. Jedan od njih je i Josip Weber, strastveni  ljubitelj i odličan poznavatelj željeznice koji je svoje znanje i dojmove rado pretvara u djela i događanja sa željom da ostavi neizbrisiv trag budućim pokoljenjima ljubitelja željezničke tematike. Vođen mišlju da svaka fotografija govore tisuću riječi, omiljena forma su mu fotomonografije obogaćene zanimljivim povijesnim činjenicama. Do sada je izdao četiri knjige vezane za povijest željeznice: „Željeznica u Boki Kotorskoj“, „150 godina železničkog saobraćaja u Vojvodini“, „ 111 godina željeznice u Crnoj Gori“ i „Željeznica u Crnoj Gori danas“. Pasionirani je sakupljač povijesne željezničke građe te tu svoju strast ispunjava kroz rad u Klubu ljubitelja željeznice iz Pančeva, čiji je dugogodišnji predsjednik.

Fotomonografija se sastoji od nekoliko poglavlja, a na početku svakog autor kratkim  uvodom upoznaje čitatelja s kontekstom vremena i događanja u kojem su snimljene fotografije koje slijede. Prvo se poglavlje “Od ideje do željeznice” odnosi na razvoj ideje, gradnju i puštanja u promet pruge i bogato je povijesnim fotografijama i razglednicama iz doba gradnje i puštanja pruge u promet. Drugo poglavlje nosi naslov “Promet i vozila” i u njemu  prevladavaju fotografije vozila i vlakova te voznih redova i prijevoznih karata obuhvaćajući cijelo razdoblje tijekom kojeg je ova željeznica postojala. U poglavlju “Željeznica i ljudi” čitalac može pronaći brojne fotografije željezničkih radnika i službenika u raznim situacijama, snimljene tijekom obavljanja radnih zadaća željezničkih radnika, ali i prilikom obilježavanja praznika i raznih proslava. Poglavlje “Posljednji zvižduk” posvećeno je ukidanju ove male, ali važne željeznice, gdje su na brojnim fotografijama prikazana ozarena lica svjedoka tog trenutka. Na njima dužnosnici djeluju ozbiljno i ponosno kao da su upravo izgradili prugu, a ne suprotno. Posebno poglavlje namijenjeno je tračničkom mlađem bratu Ćire, žutom dubrovačkom tramvaju koji je tijekom 60 godina postojanja prevezao desetine tisuća Dubrovčana i turista te u konačnici služio kao poveznica željezničkog kolodvora s Gradom. Fotomonografija završava poglavljem s fotografijama o sadašnjem stanju trase i preostalih objekata i nosi naziv “Stanje danas”. Gotovo sve fotografije ovog poglavlja autor je samostalno snimio tijekom stvaranja knjige i velik dio nekadašnje trase pruge obišao pješice.

 

 

Strateška orijentacija HDŽI-a kao priprema za 2025.

Strateška orijentacija HDŽI-a kao priprema za 2025.

Poslovodstvo HDŽI-a organiziralo je 23. studenog 2024. u Stubičkim Toplicama sastanak Programskog vijeća, Nadzornog odbora i povjerenika u cilju informiranja o trenutnom stanju te mogućoj strateškoj orijentaciji Društva u narednom razdoblju. Na sastanku je sudjelovalo dvadesetak članova, a održan je u prostorijama hotela Matija Gubec.

Sastanak je započeo obraćenjem predsjednika HDŽI-a Gorana Horvata koji je nakon kratkog uvoda sudionike izvijestio o realizaciji programskih aktivnosti u razdoblju I-X 2024. Iz Horvatovog izvješća sudionici su informirani kako su realizirane ili su u tijeku završetka sve planirane aktivnosti, osim druge radionice Akademije 21. Kao odgovorna osoba za projekt Akademije 21, izvršni potpredsjednik je obrazložio kako druga radionica nije realizirana jer nije bilo moguće angažirati dovoljan broj kvalitetnih predavača u planiranom terminu te da se improvizacijom nije željelo gubiti na kvaliteti projekta. Naime, InnoTrans 2024. i konferencija Digitalna i zelena tranzicija željeznice koju su organizirali Advantage Austria i HDŽI dogodili su se u razdoblju od kraja rujna do sredine listopada, što je imalo utjecaja na interes publike i raspoloživost stručnjaka koji su bili predviđeni u svojstvu predavača.

U sklopu analize realizacije planskih aktivnosti, glavna urednica časopisa Željeznice 21 kratko je referirala na temu ovogodišnja tri objavljena broja časopisa i o pripremnim aktivnostima za posljednji ovogodišnji broj. Zaključeno je kako je postavljena visoka razina kvalitete časopisa koja se uspijeva održavati, iako je teško pronaći zainteresirane autore među članovima Društva i iz HŽ sustava. Iz navedenog se razloga sve više objavljuju stručni radovi čiji autori dolaze iz industrije i drugih sektorskih institucija, međutim to je ocijenjeno kao pozitivna činjenica jer doprinosi jačanju odnosa s podupirućim članovima i drugim dionicima željezničkog sektora.

Nastavno na analizu rada časopisa Željeznice 21, koordinatorica za oglašavanje prezentirala je stanje s oglasima u ovogodišnjim brojevima stručnog časopisa Željeznice 21 te razdoblje I-X 2024. usporedila s razdobljem I-XII 2023. Analizirajući stanje, zaključeno je kako je realno za očekivati da broj oglasa na kraju ove godine bude manji za cca. 15%, što ukazuje na eventualnu potrebu za redefiniranjem strategije prodaje oglasnog prostora u časopisu, jer ova prihodovna stavka čini značajan udio ukupnih prihoda.

Nakon točke dnevnog reda o planskim aktivnostima, izvršni potpredsjednik Društva detaljno je izvijestio sudionike sastanka o financijskom stanju u Društvu, analizirajući realizaciju Financijskog plana za 2024. Utvrđeno je kako je realizacija prihoda u razdoblju I-X 2024. ostvarena na razini 63% plana, a u istom postotku su realizirani i rashodi za promatrano razdoblje. U sklopu njegova izlaganja, prezentiran je odnos prihoda Društva s ključnim troškovnim stavkama koje se odnose na troškove stručnog časopisa Željeznice 21 i one vezane za zakup prostora Kluba HDŽI s režijskim troškovima. Iz vrlo plastičnog prikaza bilo je vidljivo kako su troškovi stručnog časopisa i oni vezani za Klub HDŽI na razini oko 40% godišnjih prihoda Društva.  

Povezavši prvu i drugu točku dnevnog reda, predsjednik Društva je otvorio diskusiju o strateškoj orijentaciji Društva, a izvršni potpredsjednik je prezentirao SWOT analizu, kao potporu diskusiji. Naglašene su snage, odnosno prednosti  kojima Društvo raspolaže, ključne za njegov daljnji rad, od kojih su najznačajnije: brojnost, financijska stabilnost te iskustvo u organizaciji stručnih skupova i izdavanju stručnog časopisa. Navedeni čimbenici prepoznati su kao ključni temeljem kojih Društvo gradi svoj ugled u široj javnosti. Suprotno tome, pri analizi slabosti naglašen je nedostatak strateške orijentacije te pasivnost i nezainteresiranost članstva za ozbiljan angažman u radu Društva.

Pri analizi tzv. vanjskih čimbenika, oni koji se smatraju prilikama koje bi Društvo moglo iskoristiti, a proizlaze iz njegova okruženja, istaknuti su: modernizacijski procesi na željeznici, suradnja s drugim udrugama i institucijama te nepostojanje uređenog sustava za edukaciju željezničkih inženjera u Hrvatskoj. Nasuprot prilikama, prijetnje su vanjski čimbenici na koje Društvo ima također mali utjecaj, a predstavljaju nepovoljne momente. Oni su identificirane u vidu smanjene podrške tvrtki HŽ sustava i osnivanju konkurentskih udruga koje, uz institucionalnu potporu, pokušavaju predstavljati alternativu u stručnom djelovanju.

Analiza je bila popraćena vrlo živom raspravom, a njeni sudionici su svojim komentarima istu učinili bogatijom i konkretnijom. Uzimajući u obzir sve unutarnje i vanjske čimbenike koji utječu na rad Društva, na koncu su razloženi mogući strateški smjerovi razvoja Društva. Detektirani smjerovi su neobvezujući, međutim, zaključeno je kako mogu biti vrlo korisni za strateško planiranje novom sazivu Programskog vijeća koje će biti formirano krajem siječnja 2025.

Nakon sastanka, uz ručak i slobodne aktivnosti do kraja dana, nastavljeno je druženje sudionika koji su Stubičke Toplice napustili sutradan ujutro, zadovoljni i s nadom da će njihov rad poslužiti kao temelj strateškim odrednicama Društva za buduće razdoblje.